Barbariga – srce antičkog maslinarstva

„Prvi put ikad, ovog svibnja u Barbarigi, pronašli smo ostatke peći za izradu amfora“ – dr. sc. Candace Rice, Brown University

Nova otkrića na Barbarigi: arheolozi pronašli peć za izradu amfora u rimskoj uljari

 

Na arheološkom lokalitetu Barbariga u tijeku je treća kampanja istraživanja ostataka rimske uljare – jednog od najvažnijih antičkih maslinarskih kompleksa u europskom dijelu Rimskog Carstva. Istraživanja traju od 12. do 29. svibnja, a provode ih Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (Odsjek za arheologiju i Centar za interdisciplinarna arheološka istraživanja), u suradnji s Joukowsky Institute for Archaeology and the Ancient World s Brown Universityja (SAD) te stručnjacima iz Barcelona Supercomputing Center.

Tim predvode izv. prof. dr. sc. Davor Bulić, dr. sc. Candace Rice i dr. sc. Andrew McLean.

Lokalitet od iznimne važnosti za povijest maslinarstva

Barbariga je prvi put istraživana 1953., a novi ciklus istraživanja pokrenut je 2024. godine s ciljem detaljnog dokumentiranja i predstavljanja ostataka rimske uljare. Posebnost lokaliteta je veličina proizvodnog kompleksa i očuvanost čak deset tijeskova za preradu maslina, što ga svrstava među najveće poznate rimske uljare u Europi.

Ovogodišnja kampanja usmjerena je na proširenje istraživanja na područja gdje su geofizička mjerenja ukazala na moguće dodatne strukture, uključujući prostore za proizvodnju amfora.

Pronađena peć za izradu amfora – otkriće koje mijenja sliku Barbarige

Najznačajnije otkriće ovogodišnje kampanje jest pronalazak ostatka peći za izradu amfora, prvi put potvrđen na ovom lokalitetu.

„Prvi put ikad, ovog svibnja u Barbarigi, pronašli smo ostatke peći za izradu amfora koje su bile korištene za čuvanje i transport maslinovog ulja proizvedenog upravo ovdje“, istaknula je dr. sc. Candace Rice.
Dodala je kako su se te amfore potom ukrcavale na brodove i distribuirale diljem Jadrana i Mediterana, na područja gdje masline nisu uspijevale, što potvrđuje važnost Barbarige u antičkoj trgovini.

Izv. prof. dr. sc. Davor Bulić naglasio je da je blizina mora bila ključna za rimski trgovački sustav:
„Povezanost s pomorskim pravcima omogućila je da ulje iz Barbarige stigne do velikih tržišta poput Akvileje i drugih dijelova Carstva.“

Kontinuitet maslinarstva dug gotovo dvije tisuće godina

Posebnu vrijednost lokalitetu daje činjenica da se rimska uljara nalazi unutar aktivnog maslinika tvrtke Terra Eno Olea, gdje se i danas masline uzgajaju tradicionalnim metodama. Time se potvrđuje izniman kontinuitet maslinarske proizvodnje na ovom području.

Glavni enolog vinarije Medea, Marko Krstačić, ističe da su tlo, klima i blizina mora stoljećima stvarali idealne uvjete za vrhunsko maslinovo ulje.

Agronom Edi Družetić podsjetio je da je istarsko ulje bilo cijenjeno još u 1. stoljeću:
„Plinije Stariji zapisao je da je ulje iz Histrije među najcjenjenijima u rimskom svijetu. Terroir Barbarige i danas daje iznimne plodove.“

Punta Cissana i Uljara Vodnjan – živi nasljednici antičke tradicije

Maslinovo ulje Punta Cissana, proizvedeno upravo na prostoru antičke Cisse i Barbarige, temelji svoj identitet na stoljetnim maslinama, ograničenim serijama i povezanosti s antičkom uljarskom tradicijom.

Važnu ulogu ima i Uljara Vodnjan, u vlasništvu Terra Eno Olea, koja djeluje od 1911. godine i nastavlja tradiciju prerade maslina u regiji poznatoj kao „Ulja rimskih careva“.

Dugoročni projekti i međunarodna suradnja

Istraživanja se financiraju kroz više znanstvenih projekata uz podršku Terra Eno Olea, dok Ministarstvo kulture i medija financira konzervatorsko-restauratorske radove na rimskoj cisterni.

Nastavak istraživanja već je osiguran za 2027. godinu, a dodatni razvoj očekuje se kroz kandidirani Interreg projekt „Adriatic Re(dis)covered“, koji bi omogućio još kvalitetniju prezentaciju i valorizaciju arheološke baštine Barbarige i drugih istarskih lokaliteta.

Barbariga tako sve jasnije otkriva svoju ulogu jednog od najvećih i najvažnijih antičkih centara proizvodnje maslinovog ulja na Jadranu – mjesta gdje se tradicija maslinarstva živi već gotovo dva tisućljeća.