Zajednička sjednica o Kaštijunu: Fokus na rješenjima, ne na podjelama

Zajednička sjednica o Kaštijunu: U fokusu zaštita okoliša, odgovornost i konkretna rješenja

U Pazinu je u tijeku zajednička tematska sjednica Skupštine Istarske županije i Gradskog vijeća Grada Pule posvećena radu Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun. Rasprava je usmjerena na aktualno stanje u Centru, njegov utjecaj na okoliš i kvalitetu života stanovnika okolnih naselja te mogućnosti rješavanja dugogodišnjih problema, ponajprije neugodnih mirisa i zbrinjavanja nagomilanog otpada.

Istarski župan Boris Miletić podsjetio je na povijest lokacije Kaštijun, istaknuvši kako je staro odlagalište otvoreno još 1967. godine te da je tijekom desetljeća na njemu odloženo oko 1,3 milijuna tona otpada. Sanacija starog odlagališta završena je 2022. godine, a za taj je zahvat Grad Pula izdvojio 28 milijuna kuna.

Govoreći o uspostavi novog centra, Miletić je naglasio da izgradnja županijskih centara za gospodarenje otpadom nije bila stvar izbora, već zakonska obveza Republike Hrvatske u procesu usklađivanja sa standardima Europske unije. Dodao je kako je Kaštijun projektiran za obradu 90 tisuća tona otpada godišnje, na temelju podataka koje su jedinice lokalne samouprave dostavile još 2009. i 2010. godine, dok je u međuvremenu došlo do značajnog rasta turističkog prometa i povećanja količina otpada.

Župan je pritom istaknuo kako danas postoje tri glavna izvora neugodnih mirisa: uskladištene bale goriva iz otpada, postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada te odlagališna polja.

„Iskreno mi je žao ljudi koji žive u blizini Kaštijuna i svakodnevno se suočavaju s neugodnim mirisima. Za svaki od tih problema postoje moguća tehnološka i operativna rješenja“, poručio je Miletić, naglasivši potrebu zbrinjavanja postojećih bala goriva iz otpada, poboljšanja rada sustava podtlaka i filtracije te kvalitetnijeg prekrivanja odlagališnih polja.

Dodao je kako je najlakše zagovarati zatvaranje Kaštijuna, no da istovremeno treba jasno definirati alternativna rješenja i njihove posljedice za građane te cijenu sustava gospodarenja otpadom.

Gradonačelnik Pule Peđa Grbin poručio je kako nije protiv zatvaranja Kaštijuna, ali smatra da je prije toga nužno odrediti novu lokaciju za budući županijski centar za gospodarenje otpadom izvan područja Pule.

Prema njegovim riječima, odluka o novoj lokaciji trebala bi biti donesena u roku od najviše tri godine, a trošak zatvaranja Kaštijuna ne bi smjeli snositi isključivo građani Pule, nego sve jedinice lokalne samouprave uz sudjelovanje države.

Grbin je upozorio i na financijske posljedice dosadašnjeg gospodarenja viškovima otpada, navodeći da su tijekom 2024. i 2025. godine troškovi njihova zbrinjavanja iznosili između 1,2 i 1,3 milijuna eura godišnje, dok su ove godine smanjeni na oko 120 tisuća eura.

Posebnim problemom ocijenio je gotovo 50 tisuća tona uskladištenih bala goriva iz otpada i željeza, za čije će zbrinjavanje, prema procjenama, biti potrebno oko 14 milijuna eura.

Predstavnik građanske inicijative „Čist zrak, duga ljubav“ Bojan Blagonić upozorio je na dugotrajne probleme s kojima se suočavaju stanovnici Vinkurana i okolnih naselja. Istaknuo je potrebu za neovisnim stručnim ispitivanjima, transparentnim objavljivanjem svih rezultata mjerenja te jasnim planom zbrinjavanja nagomilanog otpada.

Prema njegovim procjenama, na lokaciji se nalazi oko 1,6 milijuna tona različitih vrsta otpada, uključujući stare odložene količine, metalnu frakciju i SRF bale.

Direktorica Kaštijuna Anja Ademi predstavila je aktivnosti poduzete tijekom posljednjih deset mjeseci te naglasila da je identificirano nekoliko ključnih izazova, među kojima su privremeno skladišteno gorivo iz otpada, nečista metalna frakcija i kvaliteta ulaznog otpada.

Na lokaciji Kaštijuna trenutačno se nalazi 34.176 tona privremeno skladištenog goriva iz otpada proizvedenog od 2022. do 2026. godine, a za sve su količine ugovoreni odvoz i oporaba. Završetak njihova zbrinjavanja očekuje se do kraja 2027. godine.

Ademi je istaknula i kako je tijekom 2026. godine značajno smanjena količina viškova otpada koji se obrađuju izvan centra, s više od tri tisuće tona prošle godine na približno 252 tone ove godine.

Kao jedno od ključnih dugoročnih rješenja navela je intenzivnije odvojeno prikupljanje papira, kartona, tekstila i biootpada u svim istarskim gradovima i općinama kako bi se poboljšala kvaliteta otpada koji dolazi na obradu.

Rezultate višegodišnjeg praćenja utjecaja Kaštijuna na okoliš i zdravlje stanovništva predstavio je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Aleksandar Stojanović. Naglasio je kako se od 2020. godine kontinuirano prate kvaliteta zraka, tla, podzemnih voda te pojavnost neugodnih mirisa.

Prema rezultatima mjerenja, u uzorcima tla od 2021. do 2026. godine nisu zabilježena prekoračenja dopuštenih vrijednosti, dok su u podzemnim vodama utvrđena povišenja koncentracija amonija i žive. Kada je riječ o kvaliteti zraka, većina mjerenja pokazala je prvu kategoriju kvalitete zraka, dok su neugodni mirisi evidentirani tijekom cijelog promatranog razdoblja.

Zaključak sjednice bio je da problem Kaštijuna zahtijeva zajednički pristup svih dionika, od Županije i gradova do države, uz istodobnu provedbu konkretnih mjera za smanjenje neugodnih mirisa, povećanje odvojenog prikupljanja otpada i dugoročno planiranje budućeg sustava gospodarenja otpadom u Istri.