Unaprjeđenje digitalnih vještina osoba s intelektualnim teškoćama

Korištenje interneta danas je sastavni dio svakodnevnog života, a posebno mladih. U Europi preko 95% mladih osoba u dobi od 11 do 17 godina koristi internet. To je slično adolescentima u Australiji gdje ih je 82% izjavilo da koriste internet, a od njih 88% izlazilo je na internet više od jednom dnevno. U Švedskoj, gdje je ovo istraživanje provedeno, upotreba interneta još je veća s više od 90% adolescenata i mladih odraslih osoba u dobi od 12 do 25 godina koji svakodnevno koriste internet za obavljanje svojih svakodnevnih aktivnosti kao što su traženje informacija i održavanje društvenih kontakata. Određene skupine ljudi su u opasnosti da budu isključene kada je riječ o pristupu i korištenju interneta, a jedan primjer su i osobe s intelektualnim teškoćama. U pregledu literature sa svjetskim podacima, pokazalo se da osobe s intelektualnim teškoćama niti pristupaju Internetu niti ga koriste u istoj mjeri kao opća populacija.

Ograničenja nametnuta tijekom zadnje javnozdravstvene krize znatno su ubrzala primjenu digitalnih tehnologija. Tako se obrazovanje odvijalo preko interneta, radili smo od kuće, sastanci su se održavali preko ZOOM-a, kupovali smo preko interneta i znatno više komunicirali preko društvenih mreža. Već u samom početku tog razdoblja pokazalo se da digitalna pismenost nije na razini koja omogućava učinkovitu upotrebu digitalnih svih alata. Susreli smo se s brojnim problemima, npr. da učitelji ne poznaju dovoljno sustave upravljanja učenjem (Learning Management System), organizacije i njihovi zaposlenici nemaju iskustva u radu na daljinu (teleworking), a opća populacija (a posebice stariji) se ne snalazi na internetu.

Zbog navedenog, sve se više pozornosti posvećuje razvoju digitalnih vještina, no i dalje je malo mjera kojima pomažemo razvoju digitalnih vještina osoba s intelektualnim teškoćama. Nedostatak znanja o digitalnim tehnologijama, digitalna nepismenost te izoliranost i dalje su značajni problemi za osobe s intelektualnim teškoćama. To se posebice osjetilo tijekom pandemije kad su iskusili nedostatak pružanja socijalnih usluga, usamljenost, osiromašen svakodnevni život i nedostatak aktivnosti, o čemu su govorili i njihovi roditelji, skrbnici i osoblje u podršci. Iako osobe s intelektualnim teškoćama ne pristupaju internetu niti ga koriste u istoj mjeri kao opća populacija, neki od njih koriste digitalnu tehnologiju, koja im omogućuje poboljšanje kvalitete života kako bi bili povezani sa zajednicom. Društvene mreže im uvelike pomažu u tome, no i dalje se javlja problem da nisu prilagođene tj. razumljive osobama s intelektualnim teškoćama.

Značajnu ulogu pri razvoju digitalnih vještina u korištenja interneta imaju roditelji osoba sa intelektualnim teškoćama. Stavovi roditelja dvosjekli; s jedne strane vide velike mogućnosti za svoju djecu zahvaljujući internetu, ali s druge strane strahuju da su zbog invaliditeta njihova djeca osjetljivija na različite sadržaje i interakcije na internetu. Nadalje, rezultati pokazuju da roditelji smatraju da internet može olakšati sudjelovanje u društvenom životu, ali onemogućuje mladima s intelektualnim teškoćama ma da budu dio društva općenito kada su u pitanju funkcije i usluge zajednice.

Postoje obrazovni programi za različite ciljne skupine za poticanje digitalnog sudjelovanja, no ti programi često ne udovoljavaju zahtjevima osoba s intelektualnim, osoblju u podršci i njihovim organizacijama. Visok stupanj osobnog i organizacijskog napora, nedostatak kompetencija osoblja i utrošak vremena materijaliziraju se kao prepreke za osoblje u organizacijama za podršku da podrže svoje klijente u postizanju digitalnog pismenost. Međutim, želje osoba s intelektualnim teškoćama da poboljšaju svoje digitalne vještine su posljednjih godina u stalnom porastu.

Na početku provedbe projekta IDEAL izvršili smo detaljnu analizu stanja i potreba ove korisničke skupine. Na osnovu rezultata dobivenih anketiranjem, intervjuima te pregledom trenutnog stanja na području obrazovanja digitalnih vještina osoba koje podržavaju osobe sa intelektualnim teškoćama potrebno je u programu obrazovanja, obrazovnim materijalima i praktičnom izvođenju obrazovanja utvrdili smo da:

Najčešće se koriste pametni telefoni što se mora odraziti pri izradi materijala i praktičnom dijelu obrazovanja
Budući su YouTube i Facebook najčešće društvene mreže koje koriste osobe sa intelektualnim teškoćama potrebno je posebno upozoriti na opasnosti koje postoje pri sudjelovanju u tim mrežama
Značajnu pažnju je potrebno posvetiti poučavanju korištenja aplikacije Viber koja omogućava besplatno telefoniranje, slanje poruka, slika i video dokumenata.
Pri poučavanju korištenja web preglednika i elektronička pošte potrebno je naglasiti da postoji niz prevara, navesti ih i poučite kako ih izbjeći.
Pred početkom izvođenja pilotskog potrebno je utvrditi znanje polaznika sa područja poučavanja digitalnih vještina i u skladu sa tim prilagoditi izvođenje obrazovanja.
Na osnovu iskustava dobivenih realizacijom pilotskog obrazovanja potrebno je poboljšati program obrazovanja, obrazovne materijale, praktični rad i provjeru znanja i na osnovu toga pripremiti konačne materijale.

Na temelju svega navedenog izradili smo edukacijski program vezan uz učenje korištenja digitalnih tehnologija u svakodnevnom životu osoba s intelektualnim teškoćama te pripremili Pilotsku edukacija za osoblje koje radi u podršci osobama s intelektualnim teškoćama. Ista je započela 15/11/2022 istovremeno u Zagrebu i Puli u hibridbnom modelu, korištenjem aplikacije za sudjelovanje na daljinu. Na edukaciji sudjeluje 20 polaznika iz Hrvatske.

Program naš program obrazovanja podijelili smo u četiri cjeline. U prvom dijelu obrađujemo empatiju. Počinjemo s osnovnim pojmovima empatije, zašto je važna za razvoj društva, te zašto i kako biti empatičan pri podršci osoba sa intelektualnim teškoćama. Na kraju opisujemo empatijske testove koji nam omogućavaju da bolje razumijemo teškoće koji imaju te osobe u svakodnevnom životu i primjeni digitalnih tehnologija. U drugom dijelu opisujemo prirodnu metodu učenja koja se temelji na znanstvenim dostignućima na polju neuro-znanosti, prije svega kako djeluje mozak. Na žalost, obrazovni sustav o sadašnjem obliku razvijen je u 19. stoljeću te ne prati suvremena dostignuća na području učenja, a čak zna biti u suprotnosti sa onim što je do danas utvrdila znanost. U trećem dijelu opisujemo Mentalne mape tj. tehniku koja se pokazala učinkovitom u poučavanju osoba s intelektualnim teškoćama. U zadnjem dijelu opisujemo digitalne vještine za koje smo utvrdili da su najpotrebnije za podizanje razine digitalne pismenosti osoba s intelektualnim teškoćama i koje tim osobama omogućavaju da postignu bolju kvalitetu života i snažniju inkluziju u lokalnu zajednicu.

Do kraja projekta svi proizvedeni edukativni materijali biti će besplatno dostupni u digitalnom obliku na platformi. Također, do kraja provedbe projekta planirana je završna konferencija i dvodnevna edukacija u Sloveniji za osoblje koje radi u podršci osobama s intelektualnim teškoćama.

Ova aktivnost dio je projekta IDEAL (Improvement of Digital Skills of People with Intellectual Disabilities) kojim želimo osposobiti osoblje i volontere nevladinih organizacija koje pružaju podršku osobama s intelektualnim teškoćama za korištenje digitalnih tehnologija koje će osobe s invaliditetom koristiti u svakodnevnom životu radi povećanja njihove kvalitete života i njihovog uključivanja u zajednicu.

Prijavitelj projekta (koordinator) je Centar za inkluziju i podršku u zajednici, a projektni partneri su Hrvatski savez udruga osoba s intelektualnim teškoćama te IPAK Inštitut za simbolno analizo in razvoj informacijskih tehnologij iz Velenja, Slovenija. Trajanje projekta je 12 mjeseci s početkom od 01.03.2021, a provodi se u okviru Poziva na dostavu prijedloga za 2021. godinu za program Erasums+ – Ključna aktivnost 2 – Mala partnerstva (KA210) za područje obrazovanja odraslih, temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt s više korisnika u okviru programa ERASUM+ s Agencijom za mobilnost i programe Europske unije. Projekt je sufinancirala Europska unija s ukupno odobrenim iznosom sredstava od 60.000 €.

Pratite projekt IDEAL na društvenim mrežama!

https://www.facebook.com/ideal.projekt
https://twitter.com/ideal_projekt
https://www.linkedin.com/showcase/idealprojekt
https://www.instagram.com/ideal_projekt/
http://ideal-projekt.eu/

Ovaj sadržaj ostvaren je uz financijsku potporu Europske komisije i izražava isključivo stajalište autora i partnera te se Komisija ne može smatrati odgovornom pri uporabi informacija koje se u njemu nalaze.