Porastom ilegalnih odlagališta otpada u okolici Vodnjana svakodnevno zaprimamo fotografije čitatelja koje nam otkrivaju neke nove lokacije, pa smo tako zaprimili i ove fotografije odlagališta na kojem uz građevinski otpad netko odlaže i kominu nakon prerade maslina. Po riječima autora fotografija, već tri godine “netko” na privatnom posjedu iz “ne zna se” kojih razloga, nakon sezone prerade maslina, odlaže kominu. U razgovoru sa dobro upućenim osobama doznajemo da se divlje odlaganje komine obavlja na više lokacija u okolini Vodnjana (Šalvela, Proština, Monte Mulin, Marana i sl.), a okolna vegetacija nestaje.
Pa se pitamo da li “neki tamo nadležni”, koji prešutno dozvoljavaju takve radnje, znaju da nepravilno odlaganje komine nosi i visoke kazne po počinitelja. Kako se pomenuto odlagalište nalazi svega 100_tinjak metara od Reciklažnog dvorišta, postavlja se i pitanje zašto se nije razmišljalo i o zbrinjavanju veće količine takve vrste otpada.
Komina što ostaje nakon prerade maslina predstavlja industrijski otpad odnosno uzgredni proizvod koji se danas u Hrvatskoj veoma malo ili uopće ne iskorištava. Komina masline predstavlja uljarima problem obzirom da se ne dorađuje i iskorištava u neke druge svrhe, komina se odlaže u maslinike ili oko uljara, a ponekad i slobodno odlaže u prirodu i tako zagađuje okoliš, stoga komina predstavlja i veliki ekološki problem. Proces humifikacije komine je dug te zbog toga gomile odbačene komine nagrđuju i zagađuju okolinu na duži vremenski period. Najčešće ih se odlaže u blizini uljara, što stvara neugodan miris i ima niz štetnih utjecaja na okoliš. Osim kao energent, ovaj se otpad može koristiti i kao hrana za životinje, prirodno organsko gnojivo, građevinski materijal ili čak sirovina za kozmetičku industriju.
Mada hrvatski zakon ne tretira kominu kao otpad, a pogotovo ne kao opasni otpad, već kao ‘ostatak’, ma što to značilo, nepravilno deponiranje koje znači procijeđivanje vegetativne pa i tehnološke vode u podzemlje nosi i visoke kazne. Ispravan način deponiranja komina znači izgradnju nepropusnih bazena, njezino prirodno isušivanje, odležavanje, a s tretmanom pomoću određenih vrsta algi taj bi se proces ubrzao i tako tretirana komina se može koristiti kao gnojivo.
Još je prije 20-ak godina naši konkurenti po pitanju maslinarstva izgradili su velike energane za proizvodnju toplinske energije. Pogoni koriste praktički neosušenu kominu, a u njima se proizvodi i višak topline koji se, dalje, koristi u elektranama. Španjolci, ali i Talijani i Grci, na taj se koristan i ekološki čist način, u zatvorenim sustavima istovremeno rješavaju komine, ali i proizvode energiju.
AKO VAM SE SVIDIO NAŠ PORTAL – Podržite nas donacijom za kavu 🙂
