Hrvatska danas obilježava Dan antifašističke borbe, državni praznik posvećen početku organiziranog otpora fašizmu
Hrvatska svake godine 22. lipnja obilježava Dan antifašističke borbe, državni praznik koji podsjeća na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine u šumi Brezovica kraj Siska. Bio je to prvi organizirani antifašistički odred u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe, a njegov nastanak označio je početak organiziranog otpora fašizmu i nacizmu na hrvatskom području.
Povijesni značaj 22. lipnja 1941.
Prvi sisački partizanski odred osnovan je istoga dana kada je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez. Odred, koji su predvodili Vlado Janić‑Capo i Marijan Cvetković, ubrzo je započeo diverzije i otpor okupacijskim snagama. Taj čin smatra se početkom širokog antifašističkog pokreta u Hrvatskoj, u kojem je tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovalo više stotina tisuća građana.
Antifašistička borba u Hrvatskoj bila je među najorganiziranijima u Europi, a na njezinim temeljima djelovao je i ZAVNOH, koji je tijekom rata obnašao zakonodavnu i izvršnu funkciju te očuvao kontinuitet hrvatske državnosti.
Današnje obilježavanje
Središnja državna svečanost tradicionalno se održava u Spomen‑parku Brezovica, gdje državni vrh, predstavnici udruga i građani polažu vijence na spomenik Prvom partizanskom odredu te odaju počast sudionicima Narodnooslobodilačke borbe.
Komemoracije, kulturni programi i prigodna obraćanja održavaju se diljem Hrvatske – u Sisku, Splitu, Rijeci i brojnim drugim gradovima.
Vrijednosti koje se obilježavaju
Dan antifašističke borbe podsjeća na:
- otpor totalitarizmu,
- borbu za slobodu i ljudsko dostojanstvo,
- temelje moderne hrvatske demokracije,
- važnost očuvanja mira i tolerancije.
Ovaj datum i danas potiče društveni dijalog o povijesnom nasljeđu, identitetu i vrijednostima na kojima počiva suvremena Hrvatska.
AKO VAM SE SVIDIO NAŠ PORTAL – Podržite nas donacijom za kavu 🙂
