Arheološka istraživanja rimske uljare u Barbarigi

Od 12. do 29. svibnja 2026. provodi se treća istraživačka kampanja arheološkog nalazišta Barbariga – rimska uljara.

 

Nalazište je prvi put istraživano 1953. godine, a recentna istraživanja provode se od 2024. godine u suradnji Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Odsjek za arheologiju i Centar za interdisciplinarna arheološka istraživanja Filozofskog fakulteta, i Joukowsky Institute for Archaeology and the Ancient Word, Brown University (Rhode Island, USA).

Rimska uljara u Barbarigi sadrži ostatke deset tijeskova za tiještenje maslina što je po proizvodnim  mogućnostima svrstava u najveći zasad poznati rimski proizvodni kompleks u europskom dijelu Rimskog Carstva. Arheološki ostaci rimske uljare nalaze se usred maslinika tvrtke Terra Eno Olea koji broji oko 9.000 stabala koja potvrđuju svojevrsni kontinuitet proizvodnje maslinova ulja na ovim prostorima od rimskog razdoblja.

Financiranje istraživanja provodi se kroz više znanstveno istraživačkih projekata: Rimski krajolik i dinamika naseljavanja istarskih kolonijskih agera (Hrvatska zaklada za znanost), The Economic Landscapes of Roman Istria (Loeb Classical Library Foundation, Rust Family Foundation), Rimska uljara u Barbarigi – prezentacija i valorizacija arheološkog nalazišta (Grad Vodnjan – Dignano), a istraživanja su dodatno potpomognuta logističkom potporom, opremom i radnom snagom koje pruža tvrtka Terra Eno Olea. Usporedno s arheološkim istraživanjima provode se i konzervatorsko-restauratorski radovi na arhitektonskim ostacima rimske cisterne koji su financirani od strane Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Ovogodišnja istraživanja djelomično se provode na prethodno istraživanim dijelovima nalazišta iz sredine 20. st. radi izrade adekvatne dokumentacije arheoloških ostataka i reviziju dosadašnjih spoznaja, a s ciljem boljeg razumijevanja tehnološkog procesa proizvodnje maslinovog ulja u rimsko doba. Drugim dijelom, istraživanja su usmjerena na dijelove nalazišta gdje su 2024. i 2025. vršena geofizička mjerenja georadarom i magnetometrom koja su ukazala na postojanje arheoloških zidanih struktura. Dosadašnjim istraživanjima ovog dijela nalazišta prikupljene su indicije za prepoznavanje dijelova proizvodnog kompleksa vjerojatno namijenjenog proizvodnji amfora, ambalaže u koje se maslinovo ulje pakiralo prije plasiranja na šire tržište.

Proizvodne mogućnosti rimske uljare u Barbarigi svrstavaju nalazište u grupu malobrojnih rimskih postrojenja za proizvodnju maslinova ulja s izuzetno velikim mogućnostima proizvodnje. Rimske uljare znatnih proizvodnih mogućnosti sadrže između 4 i 6 tijeskova, dok uljara u Barbarigi s 10 tijeskova nadmašuje okvire velikih uljara i svrstava se u izuzetno velika rimska proizvodnja postrojenja kakva su poznata samo na području rimske Afrike. Kvaliteta istarskog maslinovog ulja bila je isticana i u 1.st., kada Plinije Stariji, prema osobnom sudu, piše da je maslinovo ulje iz Histrije po kakvoći, među svim uljima u rimskom svijetu, na visokom drugom mjestu, nakon maslinova ulja iz Kampanije.

Ovogodišnji istraživački ciljevi su definiranje tipoloških karakteristika tijeskova s obzirom na način na koji se vršilo tiještenje plodina, izrada dokumentacije nalazišta u skladu sa suvremenim načinima dokumentiranja arheoloških nalazišta te određivanje sadržajnih i funkcionalnih karakteristika dijelova nalazišta koji nisu prethodno bili predmetom istraživanja.

U sklopu prethodno spomenutih projekata osiguran je nastavak istraživanja i u 2027. godini. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli u suradnji s partnerskim organizacijama iz Hrvatske i Italije, među kojima je i tvrtka Terra Eno Olea, kandidiralo je Interreg projekt  Adriatic Re(dis)covered: Revealing Archaeological Landscapes and Shared Heritage Through Cross-Border Cooperation koji bi, ukoliko prijedlog projekta bude prihvaćen, omogućio daljnji nastavak arheoloških istraživanja ali i prikladniju prezentaciju i valorizaciju ovog i drugih odabranih arheoloških nalazišta u Istri.

 

IZVOR: PR