PORAĆE, IDENTITET I JEZIK U FOKUSU RAZGOVORA O ROMANU MILANA RAKOVCA U PULSKOM KLUBU-KNJIŽARI GIARDINI 2
Razgovor o kultnom romanu „Riva i druži ili, caco su nassa dizza“ otvorio je pitanja višejezičnosti, sjećanja, pripadnosti i identitetskih podjela koje snažno odjekuju i u suvremenom društvu.
U sklopu programa Klub u klubu čitateljskog kružoka Giardini 2 sinoć je održan razgovor o kultnom romanu Milana Rakovca „Riva i druži ili, caco su nassa dizza“, jednom od najznačajnijih književnih djela novije istarske povijesti. O slojevitosti romana, njegovim identitetskim i jezičnim dimenzijama te politikama sjećanja govorilo se uz gosta večeri, kulturologa Erica Ušića, koji se u svom znanstvenom i scenarističkom radu bavi poraćem u Istri.
Roman, ispisan u autofikcijskom ključu i prožet dokumentarističkim elementima, prikazuje Pulu u razdoblju 1945.–1947., u vrijeme angloameričke uprave, političkih previranja i dubokih društvenih lomova. Kroz perspektivu dječaka Grge, Rakovac stvara gustu mrežu likova i iskustava koja zajedno tvore portret poratne Pule – prostora u kojem se sudaraju ideologije, jezici, kulture i identiteti.
Višejezičnost kao temelj identitetskih napetosti
Sudionici razgovora istaknuli su kako roman predstavlja svojevrsnu sintezu Istre, regije u kojoj se susreću različiti jezici, dijalekti i lokalni idiomi, ali i nastaju nove forme identiteta. Višejezičnost je prepoznata kao jedna od ključnih osi romana – kao prostor susreta, ali i prostor napetosti, krhkosti i pokušaja homogenizacije identiteta.
Posebna je pozornost posvećena prikazu poraća u Istri: egzodusu dijela talijanskog stanovništva, migracijama slavenskog ruralnog stanovništva prema gradovima te prilagodbi onih koji ostaju u novim društvenim okolnostima. Roman pritom ne ostaje samo na razini velikih povijesnih procesa, već detaljno rekonstruira svakodnevni život – ulice, trgovine, cijene, susrete, novinske citate – stvarajući živu sliku grada u prijelomnom razdoblju.
Tko su „druži“ – i tko su oni danas?
Eric Ušić otvorio je i pitanje identitetskih granica i odnosa prema Drugome:
„Jesu li ti druži možda Drugi? Barbari koji dolaze izvana. Može se postaviti i pitanje tko su danas ti Drugi.“
Naglasio je da se pokušaji pojednostavljivanja identiteta najjasnije očituju kroz jezik – što je vidljivo već u samom naslovu romana.
U raspravi se govorilo i o filozofiji oprosta i pomirbe, kao i o poveznicama s teorijama sjećanja Theodora W. Adorna, pri čemu je istaknuto da Rakovac zauzima „adornovski pristup sjećanju“.
Teme koje roman otvara – jezične i identitetske tenzije, podjele između sela i grada, mikroidentitetske nelagode – prepoznate su kao trajno relevantne, ne samo za Istru, nego i za širi europski i balkanski kontekst.
Kako je zaključila Helena Vodopija:
„Sve podjele koje otvara su i danas relevantne za cijeli Balkan i Europu.“
Nastavak programa: Porez na šund – generacija 90-ih kroz glazbu
Kao nastavak rasprave o identitetima, Balkanu i novim generacijama, u petak 22. svibnja u 20:00 u Klubu-knjižari Giardini 2 održat će se program Porez na šund: generacija 90-ih kroz glazbu, dio nove serije Novokomponovani: generacija 90-ih u novom mileniju.
Inspiriran trendom „turbotronike“, žanrom koji preispisuje značenja turbo-folka, program istražuje glazbene fenomene koji dovode u pitanje granice između „šunda“ i „kvalitetne glazbe“, „alternative“ i „mainstreama“, „kulturne elite“ i „običnih ljudi“, otvarajući prostor za novi generacijski identitet temeljen na igri pripadnosti, značenja i afekta.
U programu sudjeluju:
- Aleksej Gotthardi Pavlovsky, antropolog, urednik i scenarist, autor knjige „Narodnjaci i turbofolk u Hrvatskoj: Zašto ih (ne) volimo?“
- Nikola Radeka (Nikonj), etnomuzikolog i DJ, koji će nakon razgovora održati i DJ set.
IZVOR: KLUB GIARDINI 2
AKO VAM SE SVIDIO NAŠ PORTAL – Podržite nas donacijom za kavu 🙂
