Odgovornim ponašanjem spriječimo požare otvorenog prostora: spaljivanje biljnog otpada i dalje veliki rizik

S dolaskom ljepšeg vremena mnogi građani započinju poljoprivredne radove, a s njima i spaljivanje biljnog otpada. Iako se ova praksa još uvijek često koristi, ona predstavlja ozbiljan rizik za nastanak požara otvorenog prostora. Dovoljni su tek malo jači vjetar, nepripremljen teren ili trenutak nepažnje da se vatra proširi i ugrozi imovinu, okoliš i ljudske živote.

Vatrogasci i ove godine bilježe velik broj intervencija povezanih upravo sa spaljivanjem biljnog otpada, što potvrđuju i najnoviji podaci Državnog vatrogasnog operativnog centra 193.

Više intervencija, ali manje izgorjele površine

Prema službenom izvješću, u razdoblju od 1. siječnja do 10. ožujka 2026. godine zabilježena je 701 intervencija, što je 161 intervencija više nego u istom razdoblju 2025. godine, kada ih je bilo 540. Riječ je o povećanju od 29,8 %.

Ipak, unatoč većem broju požara, ukupna izgorjela površina je manja. U 2026. godini izgorjelo je 1189 hektara, dok je u istom razdoblju 2025. godine izgorjelo 1403 hektara — 214 hektara manje, odnosno 15,3 % smanjenja.

Ovakav odnos upućuje na:

• bržu reakciju vatrogasnih snaga,
• ranije otkrivanje požara,
• učinkovitije gašenje u početnoj fazi.

Smanjenje izgorjele površine, unatoč većem broju intervencija, može se smatrati pozitivnim pokazateljem učinkovitosti vatrogasnog sustava.

Zašto je spaljivanje biljnog otpada opasno

Spaljivanje biljnog otpada zastarjela je i rizična praksa koja može izazvati niz opasnih posljedica:

• Brzo širenje požara na okolno raslinje i stambene objekte.
• Ugrožavanje života i imovine zbog nekontroliranog plamena.
• Opasnost u prometu — dim smanjuje vidljivost i može izazvati nesreće.
• Onečišćenje zraka, tla i vode, uz negativan utjecaj na biljni i životinjski svijet.

Zbog svega navedenog, vatrogasci preporučuju da se biljni otpad ne spaljuje, već zbrinjava na druge, sigurnije načine.

 

“>Ekološka i sigurna rješenja

Umjesto spaljivanja, građanima se preporučuje:

Kompostiranje

• Prirodni način zbrinjavanja biljnog otpada.
• Dobiveni kompost služi kao kvalitetan prihranjivač.
• Smanjuje troškove i doprinosi sigurnosti.

Odlaganje u reciklažnim dvorištima

• Pravilno gospodarenje otpadom.
• Smanjuje rizik od požara.
• Čuva okoliš i bioraznolikost.

Ako se građani ipak odluče na spaljivanje, moraju postupati isključivo prema odlukama svoje općine, grada ili županije, gdje su definirani rokovi i uvjeti pod kojima je spaljivanje dopušteno.

Kaznene odredbe: stroge kazne za izazivanje požara

Za osobe koje izazovu požar predviđene su visoke novčane i kaznene sankcije:

• 1.990 do 19.900 eura za izazivanje požara.
• Kazna zatvora do 60 dana.
• U slučaju nehaja: 260 do 1.990 eura.
• Prema Kaznenom zakonu:
  • 6 mjeseci do 5 godina zatvora za ugrožavanje života i imovine,
  • do 3 godine zatvora ako je djelo počinjeno iz nehaja.

EU projekt za jačanje protupožarne zaštite

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković ističe kako je nekontrolirano spaljivanje korova jedan od najčešćih uzroka šumskih požara. Kako bi se smanjili rizici, Hrvatska vatrogasna zajednica provodi EU projekt „Jačanje kapaciteta za protupožarnu zaštitu na brdsko-planinskim i potpomognutim područjima“.

Projekt uključuje:

• nabavu vozila i opreme,
• jačanje otpornosti ugroženih područja,
• edukaciju građana o prevenciji.

Projekt traje do 2027. godine i obuhvatit će sve vatrogasne postrojbe na rizičnim područjima.

Poziv građanima: odgovorno ponašanje spašava živote

Građani se pozivaju na odgovorno postupanje i pridržavanje zakonskih propisa.
Ako primijetite požar, odmah nazovite:

• 193 – vatrogasci
• 112 – Centar za žurne službe

Djelujmo odgovorno i spriječimo požare koji ugrožavaju našu sigurnost i okoliš!