Znaš li zašto volim
kišu u proljeće rano,
znaš li zašto plačem,
znaš li moja rano?
Kiša me na poljupce tvoje sjeća,
a plačem moja rano,
jer naša sreća
nestala je davno.
Znaš li zašto noću
sa Mjesecom zlatnim pričam,
znaš li zašto zoru
svake noći kraj prozora čekam?
Mjesecu zlatnom tajne povjeravam,
jer on me sluša i ne prigovara,
a zoru bijelu kraj prozora čekam,
jer još se uvijek tvom povratku nadam.
@utor: Dušica U. M.