ODRŽANA KONFERENCIJA EUROPSKA GENETSKA BAŠTINA

Očuvanje i valoziracija autohtonih pasmina

foto: AZRRI

EUROPSKI ZNANSTVENICI O OČUVANJU GENETSKE BAŠTINE I AUTOHTONIH PASMINA

U organizaciji AZRRI-ja u Puli su se okupili znanstvenici, uzgajivači i donositelji politika iz cijele Europe kako bi zajednički razmotrili modele očuvanja i

valorizacije genetskih resursa u poljoprivredi

Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) 21. listopada u Grand Hotelu Brioni u Puli organizirala je međunarodnu konferenciju „Europska genetska baština: očuvanje i

valorizacija autohtonih pasmina“, koja je okupila vodeće europske stručnjake iz područja genetike, stočarstva, bioraznolikosti i ruralnog razvoja. Sudionici iz Hrvatske, Italije, Norveške,

Slovenije, Grčke, Farskih otoka i drugih europskih zemalja razmijenili su znanja i primjere dobre prakse u očuvanju i održivom korištenju autohtonih pasmina domaćih životinja.

Konferencija je predstavila važan trenutak za umrežavanje znanstvene zajednice, uzgajivača, donositelja politika i stručnjaka iz prakse na europskoj razini.

AUTOHTONE PASMINE KAO TEMELJ EUROPSKE BIORAZNOLIKOSTI

Autohtone pasmine goveda, magaraca, ovaca, koza i drugih vrsta čine neprocjenjiv dio europske poljoprivredne, prirodne i kulturne baštine. Njihova prilagodba lokalnim agroekološkim uvjetima, otpornost i uloga u tradicionalnim stočarskim sustavima stoljećima su oblikovale ruralne krajolike i očuvale biološku raznolikost kontinenta. Njihovo očuvanje danas je jednako pitanje biologije i genetike, koliko i gospodarstva, identiteta prostora i kulturnog nasljeđa.

AZRRI već gotovo dva desetljeća razvija jedinstven, multidisciplinarni model očuvanja i valorizacije autohtonih pasmina koji povezuje znanost, praksu, politiku i tržište. Aktivnosti

Agencije obuhvaćaju upravljanje prostorom i održivo korištenje krajolika, očuvanje genetskih resursa kroz Istarsku banku animalnih gena, provedbu uzgojnih programa, te gastronomske i edukativne projekte koji lokalne proizvode pretvaraju u prepoznatljive tržišne brendove.

AZRRI djeluje kao ključna spona između znanstvenih institucija, uzgajivača, gastronomske scene, medija i šire javnosti. S jedne strane, oslanja se na znanstvene spoznaje i uzgojne programe kako bi se očuvali genetski resursi, dok s druge strane te rezultate prevodi u konkretne gospodarske modele, gastronomsku prepoznatljivost i komunikaciju prema široj javnosti. Upravo ta posrednička uloga čini AZRRI jedinstvenim modelom koji uspješno povezuje sektore koji inače djeluju odvojeno.

„Očuvanje izvornih pasmina nezamislivo je bez njihove afirmacije u prostoru i na tržištu.

Vrijednost programa koje provodi AZRRI je u tome što povezuju uzgoj, znanost i

gastronomiju, stvarajući temelje za dugoročno očuvanje i prepoznatljivost naših genetskih resursa kroz proizvode visoke dodane vrijednosti“, istaknuo je prof. dr. sc. Ante Ivanković, nacionalni koordinator za očuvanje animalnih genetskih resursa Republike Hrvatske.

Kroz inovativan pristup koji uključuje gastronomsko valoriziranje lokalnih proizvoda i autohtonih pasmina, AZRRI aktivno doprinosi očuvanju identiteta ruralne Istre, ekonomskoj neovisnosti uzgajivača i dugoročnoj održivosti ruralnih područja. Ovaj model sve se češće ističe kao primjer dobre prakse na europskoj razini.

ZNANOST, PRAKSA I POLITIKA U ZAJEDNIČKOM DIJALOGU

„Autohtone pasmine predstavljaju našu živu vezu s tradicijom, ali i ključ za održivu budućnost poljoprivrede. Očuvanje genetskih resursa danas nije samo pitanje biologije, nego i

ekonomije, kulture i otpornosti ruralnih zajednica. Ova konferencija prilika je da Europa zajednički razmotri kako spojiti znanost, politiku i praksu u korist očuvanja biogenetske

raznolikosti“, izjavio je Edmondo Šuran, voditelj centra za razvoj ruralnog poduzetništva Agencije za ruralni razvoj Istre, AZRRI.

PROGRAM KONFERENCIJE

Konferencija je započela u utorak, 21. listopada uvodnim izlaganjima stručnjaka iz područja genetike, uzgoja i bioraznolikosti. Nakon toga slijedila su dva tematska panela: „Genetika i ekonomska održivost“ i „Genetika, uzgojni programi i bioraznolikost“.

Na panelima se raspravljalo o ulozi znanosti u razvoju održivih stočarskih sustava, primjerima uspješnih uzgojnih modela te ekonomskim aspektima očuvanja pasmina u različitim europskim kontekstima. Poseban naglasak bio je na povezivanju istraživanja i praktičnih uzgojnih strategija, kao i na važnosti aktivne uloge lokalnih zajednica i proizvođača.

„Konferencija o animalnim europskim genetskim resursima financirana je putem intervencije

70.05 – Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi. Zahvaljujući ovoj intervenciji, AZRRI već duži niz godina uspješno provodi programe očuvanja animalnih genetskih resursa Istre te je upravo putem ove intervencije omogućena intenzivna suradnja s brojnim europskim institucijama i stručnjacima“, istaknula je Jasenka Kapuralin, voditeljica centra za europsku i institucionalnu suradnju Agencije za ruralni razvoj Istre, AZRRI.

ZAJEDNIČKA BUDUĆNOST EUROPSKE BIORAZNOLIKOSTI

Konferencija „Europska genetska baština“ ima za cilj potaknuti dijalog između znanstvenika, uzgajivača, gastronomskih aktera, medija i donositelja politika, te izgraditi mrežu suradnje koja će osigurati dugoročnu održivost ruralnih područja i očuvanje biogenetske raznolikosti u Europi.

„Očuvanje genetske raznolikosti ne može biti odgovornost samo jednog sektora. Potrebna je suradnja između znanosti, poljoprivrede, gospodarstva i javnih institucija. Samo zajedničkim pristupom možemo osigurati da europska bioraznolikost ostane živa vrijednost, a ne izgubljena uspomena“, zaključio je Igor Merlić, direktor Agencije za ruralni razvoj Istre, AZRRI.

ZAKLJUČCI KONFERENCIJE

Izvornepasmine domaćih životinja predstavljaju neprocjenjivo genetsko, gospodarsko i kulturološko nasljeđe te važan temelj za očuvanje sigurnosti opskrbe hranom, identiteta

prostora i održivog razvoja ruralnih područja. Njihova potpuna reafirmacija zahtijeva nastavak sustavne potpore javnih politika, osobito na regionalnoj i lokalnoj razini, uz jačanje kapaciteta, međuinstitucijsku suradnju i aktivno uključivanje uzgajivača, uzgojnih udruženja, znanstvenih i gospodarskih subjekata te lokalne zajednice. Ključno je osnažiti institucije koje potiču

inovacije i prijenos znanja kako bi se povećala samoodrživost izvornih pasmina i njihova puna uloga u razvoju otpornog i održivog društva.

Izvorne pasmine treba promatrati kao strateški resurs u očuvanju vitalnosti zajednice, gospodarstva i ekosustava. U uvjetima klimatskih, gospodarskihi geopolitičkih izazova, one predstavljaju učinkovit alat za ublažavanje negativnih posljedica, osiguranje stabilne i održive proizvodnje hrane te očuvanje agro-bioraznolikosti i identiteta Budući razvoj treba temeljiti na inovacijama koje uvažavaju tradiciju, iskustva i primjere dobre prakse,

prilagođene specifičnostima područja, pasmina i potreba lokalnih zajednica.

Izuzetnoje važno uspostaviti povezanost između novih tehnologija, poput genotipizacije, i provedbe uzgojnih programa. Takva integracija omogućuje preciznije praćenje genetske raznolikosti, unaprjeđenje populacija te stvara temelj za daljnji uzgojni napredak i

optimizaciju uzgoja. Jednako je važno sustavno korištenje podataka pedigrea i proizvodnih rezultata u svrhu poboljšanja uzgojnih odluka.

Očuvanjeizvornih pasmina temelji se na suradnji i multidisciplinarnom pristupu svih dionika, jer samo zajedničkim djelovanjem možemo osigurati njihovu dugoročnu održivost. Neophodno je postojanje institucija poput agencija (Agencija za ruralni razvoj Istre – AZRRI, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu), uzgojnih organizacija i znanstvenih ustanova koje imaju ključnu ulogu u prikupljanju, obradi i diseminaciji rezultata istraživanja te u pohrani

genetskog materijala. Njihova je zadaća prenositi stečena znanja kako bi se ona učinkovito primjenjivala u svakodnevnoj praksi i time unaprjeđivao uzgojno-selekcijski rad.

Zajednos drugim partnerima, potrebno je izraditi mjeru “školu menadžmenta pašnjaka” ili “školu pastoralizma” kao inovativnog alata za povećanje svijesti o vrijednosti i održivosti

tradicionalnih stočarskih sustava. Takav edukacijski i istraživački okvir omogućio bi prijenos znanja, promociju dobrih praksi i razvoj novih pristupa valorizaciji pastoralnih krajolika i proizvodnje. Sudionici su također naglasili važnost vrednovanja proizvoda i proizvodnje kroz prizmu ugljičnog otiska i ukupnog doprinosa okolišu, te primjene LCA (Life Cycle Assessment) analize u procjeni učinkovitosti i utjecaja proizvodnje i proizvoda. U kontekstu današnjih rasprava o klimatskim promjenama, gdje se animalna proizvodnja često nepravedno percipira kao „neprijatelj planeta“, nužno je provoditi znanstvene studije i analize okolišnog i društvenog utjecaja pastoralnih sustava, koje jasno pokazuju njihovu pozitivnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti, krajobraza i ruralnih zajednica.