Gongovi 13. Dani otvorenih podataka, dvodnevna konferencija u Zagrebu, otvorena je danas raspravom o izmjenama Zakona o pravu na pristup informacijama i panelom o utjecaju umjetne inteligencije na demokraciju i izbore.
Sudionice rasprave o pravu na pristup informacijama složile su se kako je nužno da se izmjenama ne ograniče prava iz postojećeg zakona, koji je važan antikorupcijski alat.
Melisa Skender (HND) strahuje da promjene idu u pravcu ograničavanja prava na pristup informacijama. “Već smo pri zadnjim izmjenama vidjele da se pokušava smanjiti prostor za pristup informacijama. Smatramo da bi se podaci od interesa javnosti, podaci državnih i javnih poduzeća trebali proaktivno objavljivati, a ne da taj instrument prava na pristup informacijama postaje alat otezanja da se uopće dostave ikakve informacije”, pojasnila je.
Umirovljena sutkinja Visokog upravnog suda Mirjana Juričić istaknula je kako je nužno poštovati postojeći zakon, a ne ga mijenjati, izrazivši zabrinutost kako će izmjene ići u smjeru ograničavanja dosadašnjih prava. “Kultura tajnosti je sveprisutna. Kada je riječ o netransparentnosti, odnosno kulturi nedavanja informacija, situacija se još pogoršala. Odluke upravnih sudova se ignoriraju. Važno je znati da kada su javna sredstva u pitanju – nema testa razmjernosti”. Postojeće kazne za čelnike javnih tijela koje taje informacije, nužno je povećati, pa i politički ih kažnjavati.
Sanja Pavić, pravnica iz Gonga, rekla je kako Gong nije izabran u radnu skupinu za izmjene zakona, iako se duže od desetljeća sustavno bavi pristupom informacijama. “Izmjene svakako ne bi smjele utjecati na dobivanje podataka o raspolaganju javnim sredstvima, osobito kad su u pitanju tvrtke u državnom vlasništvu, koje redovito pod krinkom zaštite tržišnog natjecanja odbijaju dati podatke o potrošnji. Ako im se dozvoli da tržišna utakmica postane razlog za uskratu podataka, to će značiti veliko nazadovanje u ostvarivanju ovog ustavnog prava”, izjavila je.
Natalija Havelka, izvršna direktorica Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, iznijela je iskustvo pravo na pristup informacijama na lokalnoj razini iz pozicije aktivistkinje za zaštitu ljudskih prava. Dodala je kako brže i lakše dolaze do informacija koje traže od gradova i općina nego od nacionalnih institucija. Havelka je iznijela slučaj kada je njezina udruga pokušavala doći do inspekcijskih podataka o ginekologu silovatelju iz osječke bolnice, te upozorila kako bi bilo važno skratiti rokove i povećavati ovlasti samog povjerenika.
Panel “AI i utjecaj na demokraciju i izbore” bio je posvećen potencijalima i rizicima sve šire primjene umjetne inteligencije po demokratske sustave i ljudska prava, s naglaskom na javno širenje dezinformacija i izborne manipulacije.
Izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet iznijela je koje su opasnosti AI
na javno mnijenje i demokratski proces, s naglaskom na velik utjecaj na to kako ljudi razmišljaju i kako glasaju. “Prvi problem za demokraciju je informacijski oligopol, koji može iskriviti političku debatu, pojačati polarizaciju, omogućiti manipulaciju biračima i na kraju ugroziti samu suštinu demokracije. Drugi problem je geostrateški u smislu da je Europa ovisna o tehnologiji iz SAD-a, a treći problem su algoritmi velikih platformi koji su dizajnirani tako da polariziraju”, naglasila je i dodala kako su veliki problem po demokraciju i tech moguli koji se miješaju u izbore, kao i sve brža i jednostavnija proizvodnja dezinformacija i deepfakeova. Ivković Novokmet je predložila da Europska komisija zabraniti deepfake sadržaje 90 dana prije izbora i propiše platformama obavezu da moraju, ukoliko se radi o danima uoči izbora, u roku od dva sata od plasiranja izborne dezinformacije ukloniti sa samih platformi.
Zamjenica voditeljice Predstavništva Europske Komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović kazala je kako je tehnološka suverenost jedno od najvažnijih pitanja današnjice. “EU je jedino mjesto na svijetu na kojem se pitanje tehnološke suverenosti i umjetne inteligencije, veže uz etiku i ljudska prava. SAD-u i Kini se ne sviđa što EU ima Uredbu o digitalnim uslugama, Uredbu o digitalnom tržištu i Uredbu o umjetnoj inteligenciji. EU traži od velikih digitalnih platformi, od kojih većinu njih imamo svi na svojim telefonima, tražimo disciplinu da se ponašaju u skladu s EU zakonima i EU vrijednostima. Omnibus je pojednostavljanje ovih zakona, kako bi se smanjili troškovi za europske poduzetnike, a ne da se ograničavaju ljudska prava”, pojasnila je i dodala kako je EU najsigurnije digitalno mjesto na svijetu.
Duje Prkut iz udruge Politiscope ističe suprotno: “Digitalni omnibus je najveće slabljene digitalnih prava u povijesti EU. Omnibus je se donosi po jednom izvanrednoj proceduri koja je brža i tako smanjuje mogućnost uključivanja u njegovu izradu svih zainteresiranih, a nije napravljena ni procjena učinka propisa. Omnibus mijenja osnovne izmjene unutar ovih zakona, dakle ne radi se samo o tehničkim izmjene”.
Sedina Dubravčić, zamjenica Pučke pravobraniteljice, rekla je kako je prošle godine provedeno ispitivanje građana i građanki Hrvatske o percepciji umjetne inteligencije. “U Hrvatskoj je došlo do porasta korištenja umjetne inteligencije za 60%. Postoji veliki generacijski jaz – čak 65% Gen Z-a, dakle, mladih svakodnevno koristi AI, i njih 49% ima pozitivan stav o umjetnoj inteligenciji, dok su stariji sugrađani indiferentni ili ne koriste AI. Međutim, važno je naglasiti kako je i državni tajnik iz Ministarstva pravosuđa kazao kako se u Hrvatskoj koristi gotovo 800 sustava koji se baziraju na umjetnoj inteligenciji. To je golema brojka”, pojasnila je.
Draženko Pandek, član Državnog izbornog povjerenstva, kazao je kako DIP ima strogo određene nadležnosti. “Uoči parlamentarnih izbora donijeli smo protokol o postupanju dezinformacija, ali isključivo o onima koji se tiču izbornog procesa i izbornog postupka”, dodao je.
Popodnevni dio konferencije otvoren je predavanjem “Manipulativni dizajn na Big Tech platformama”, kojeg je održala izvanredna profesorica s danskog Sveučilišta u Aarhusu Sonja Perković te pojasnila na koji način društvene mreže utječu na naša ponašanja.
Dani otvorenih podataka održavaju se i sutra. U petak, 6. ožujka, u 10 sati otvaramo Dane otvorenih podataka s predavanjima dviju istraživačkih novinarki s portala Oštra – Mašenjka Bačić će predstaviti napredak na projektu Detektor imovine političara i dužnosnika, a Ana Čelar će predstaviti rezultate projekta lova na liječnike bez licence nazvanog “Bad practice”. Također, predstavljamo analizu isplativosti predizbornih koalicija, prezentacija aplikacija UsporediCijene i Bajs Zagreb – Live, ako i interaktivne karte Nema dima za prikaz nepušačkih ugostiteljskih objekata, kao i digitalnu platformu za automatska upozorenja novoosnovanim tvrtkama od prevara kojima su redovito izložene. Cijeli program pronađite ovdje.
IZVOR: GONG
AKO VAM SE SVIDIO NAŠ PORTAL – Podržite nas donacijom za kavu 🙂
