Nataša Govedić: „Poštenje je dijalog i podrazumijeva da uvažiš čovjeka bilo gdje on bio u političkom ili religijskom spektru“
foto: ©Sa(n)jam knjige u Istri
„Duboko vjerujem u dijalog. Moji najbolji stvaralački saveznici su studenti. Oni su pomalo i suodgovorni da objavljujem poeziju i da je ne držim doma u ladicama, jer i svoje studente učim da se ne boje dalekog odmicanja od izvornika teksta i radikalnog eksperimenta“, kazala je Nataša Govedić, ugledna teoretičarka književnosti, teatrologinja, književna kritičarka, sveučilišna profesorica, gošća Doručka s autorom koji je održan u srijedu, šestog dana Sa(n)jam knjige. Bio je to tematski raskošan razgovor, kojeg je sjajno vodio Aljoša Pužar, a vrlo direktne, argumentiran stavove i promišljanja Nataše Govedić publika je u nekoliko navrata prekidala pljeskom odobravanja.
Vrlo je zanimljivo bilo razmišljanje o važnosti poimanja službenog vremena, koje je Nataša Govedić objasnila na primjeru radnica Kamenskog koje su dolazile na posao dva sata prije početka radnog vremena, a da bi se mogle družiti i razgovarati. „To je ta vremenska pismenost koju moraš steći u 21. stoljeću. Moramo više govoriti kako izlazimo iz banalnosti toga vremena“, kazala je Nataša Govedić. Naglasila je i da njoj kao autorici treba sporo vrijeme, a lirika i proza su forme u kojima se može realizirati, baveći se njima može biti i istraživačica. Iznimno joj je važna recepcija čitatelja, opažanja publike je „sustavno mijenjaju“. Objasnila je i zašto je „aktivistica čitanja“, a smatra da je mogućnost izbora temelj iz kojeg treba graditi čitanje te da čitanje mora doći iz djeteta. „Lektira je sustavno zatukla ljubav prema čitanju“, tvrdi Nataša Govedić. Govorila je i o svom kritičarskom radu, a na pitanje Aljoše Pužara o tome koliko je teško ostati pošten, odgovorila je: „Poštenje je dijalog i podrazumijeva da uvažiš čovjeka bilo gdje on bio u političkom ili religijskom spektru. Držimo se uvida i argumenata “. U tom kontekstu se prisjetila Tonka Maroevića i Predraga Matvejevića, i istaknula: „Oni nikad nisu pristali biti ljigavi lijevi ili desni pisci i primjer su da je dijalog moguć“. Opreku senzacionalizmu i žutilu koje vlada medijima i proizvodi lažne slike, Nataša Govedić vidi u politici mira i razumijevanja te napominje: „Sa(n)jam knjige u Istri na takav način pristupa čitateljima“, i u tom tonu susret sa sajamskom publikom završila je porukom: „Vrata knjižnice su otvorenija od mnogih drugih vrata i tamo smo dobrodošli.“
Velika istarska pjesnikinja ovogodišnja sajamska Sakramenska Loredana Bogliun obasjala je Histrokozmos svojom poezijom koju piše na istriotskoj inačici vodnjanskog dijalekta, a čuli smo njene slikama, emocijama i baštinom bogate stihove i na talijanskom standardu, slovenskom i hrvatskom jeziku.
„Poezija Loredane Bogliun nije pjesnička suvenirnica Vodnjana, već poezija puna boli, osobnih tragedija, ženskih i muških misli, traumi kao što je to slučaj u najboljoj poeziji na svijetu, rekao je Aljoša Pužar koji je bio voditelj susreta, ali i prevoditelj i vrstan interpretator poezije.
„Poezija uvijek donosi naša osobna iskustva. Poetično je modalitet života, koji ide onkraj zbirki, taj modalitet je osoban, pjesništvo je ipak, i osobno, i biografsko“, kazala je Loredana Bogliun, koja svoju pjesničku ulogu vidi i u tome da „daje glas ušutkanoj geografiji naše povijesti.“ Svoju je prvu pjesmu napisala o jednoj ptičici na poticaj svoje none. Ta je pjesma bila „in lingua“ i u rimi na zahtjev none koja je inzistirala na tome, a kao djevojčici joj je čitala Foscola i Petrarcu.
Njen autentični poetski glas ostavio je snažan dojam na publiku, a posebno pjesme iz zbirke „U tišini“ objavljene u nakladi Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, a autorica je zahvalila uredniku Borisu Domagoju Biletiću, te kazala da je važan poticaj za ovo djelo imao knjižničar i romanist Miho Debeljuh (1927. -1999.). Sakramensku je pratio vitez-vinar David Diković (Vinarija Diković) i u njenu čast predstavio rosé Fiorelin, berba 2024. On je bio i gost Sage o vinu uz sommeliere Hrvatskog sommelier kluba i voditelja Jana Franjula.
U programu Pisac kao putnik, gosti su bili Dinko Telećan s knjigom “Tri daljine“ (Profil knjiga) i Nives Opačić s djelom „Po Hrvatskoj skokovito: Po dolu i gaju skokovito & Malena mjesta srca moga“ (Matica hrvatska). Telećan je kroz priču o svojim daljinama koje su se događale u Vijetnamu 2020., u Južnoj Americi 2022., te u Maroku 2024. godine, ispričao i jednu osobnu, životnu, obiteljsku priču zbog koje se „on umalo nije dogodio“, a koja povezuje Čile i Hrvatsku. Nives Opačić objasnila je da o malim mjestima piše baš zato što o njima nitko ne piše i kazala: „Volim se kretati i kroz svako kretanje čovjek dobiva nešto novo što ga pokreće dalje“. Ispričala je i kako je upravo kroz putovanja sa svojim studentima osvijestila pravu misiju svog pedagoškog rada.
„Cijeli naš život je klackanje na dva ruba. Život je zapravo negdje drugdje, Kundera je zaista imao pravo“, rekao je Kruno Lokotar koji je u programima Bookstan predstavlja i Intime predstavio svoju debitantsku knjigu „Limited Edition“ (Buybook). Riječ je o knjizi dnevničkih zapisa koje je vodio od srpnja 2022. do srpnja 2023. godine, a sudeći prema ulomcima koje je pročitao pred publikom, Lokotar, jedan od najslavnijih hrvatskih urednika – vrstan je i pisac. U razgovoru s voditeljem-prijateljem Emirom Imamovićem Pirketom, objasnio je zašto su njegova sjećanja i memorije puno intenzivnije u rodnom Daruvaru, ispričao je kako je četiri muške generacije svoje obitelji prikazao kroz jedno ogledalo i priznao: „Najviše volim pisati o bezvezarijama, o magnetićima za frižider, utičnicama, pa i Pirketu…“. Publika je, naravno, bilo puno.
„Struktura ruske vlasti ni izdaleka nije tako čvrsta kao što to vladajuća struktura želi prikazati“, kazao je Božo Kovačević na predstavljanju svoje knjiga „Ruske teme“ (KruZak) te to potkrijepio povijesnim iskustvima u razgovoru koji je u programu Nemiri vodio Andrea Matošević.
Dok je srijeda na Sajmu počela odličnom atmosferom na Hop lektiri u kojoj je gostovala dizajnerica Martina Gašparović, u Pop lektiri srednjoškolci su „učili“ uz Gloriju Lujanović
Danas, u četvrtak, 3. prosinca sajamski program počinje u 10 sati, kada je u Crvenom salonu na programu Hop lektira, gost je Raoul Marini, a moderatori Vibor Juhas i Vjeran Juhas. U 11 sati počinje Pop lektira, gost je Kruno Lokotar, a voditelj je Emir Imamović Pirke. U 11 sati u Kavani Mozart počinje Doručak s autorom, gost je Božo Kovačević, a voditelj Aljoša Pužar. U 12.30 u Galeriji Cvajner Histrokozmos otvara program Kap u kamenu u kojem se predstavljaju gosti i Šibenika i šibenskog kraja. Bit će predstavljena knjiga skupine autora „Kapi kamena: Leksikon ljepote Šibensko-kninske županije“ i otvorena izložba fotografija Igora Tomljenovića. Sudjeluju: Igor Tomljenović, Krešimir Šakić, Gorka Ostojić Cvajner i Emir Imamović Pirke, a na programu je i degustacija vina šibenskih vinara – predstavljaju se vinarija Baraka i vinarija Testament. U 17.30 sati u holu DHB-a počinje Saga o vinu, sudjeluju Filip Baraka (Vinarija Baraka) i sommelieri Hrvatskog sommelier kluba, a voditelj je Jan Franjul. U 18 sati u Crvenom salonu počinje Histrokozmosov program Puna je Pula, a na programu je predstavljanje knjige Gorana Filipija „Betinska brodogradnja: Etimologijski rječnik pučkog nazivlja (Hrvatska sveučilišna naklada, Muzej betinske drvene brodogradnje). Sudjeluju: Anita Šikić, Vlaho Bogišić, Silvana Vranić, Ozren Žunec, Aljoša Pužar U 19 sati u Crvenom salonu počinje Slavenski đardin, gošća je Narine Abgaryan, koja će predstaviti knjigu „Simon“ (Hena com), a voditeljica je Ivana Peruško. U 19 sati u Centralnoj dvorani na Libriću na Sajmu počinje Priča za laku noć s Bakom Librić. U 20 sati u Crvenom salonu u programu Storie italiane/ Nemiri gostuje Dacia Maraini. Bit će predstavljena njena knjiga „Dragi Pier Paolo“ (Disput), a voditelj je Andrea Matošević.
IZVOR: Sa(n)jam knjige u Istri
AKO VAM SE SVIDIO NAŠ PORTAL – Podržite nas donacijom za kavu 🙂
