ZORA FAŠIZMA, SUMRAK SLOBODE

U petak, 17. veljače je dr.sc. Milan Radošević, povjesničar i znanstveni suradnik pulske jedinice Zavoda za povijesna i društvena istraživanja HAZU-a, na predavanju pod nazivom ” Vodnjan 16.1.1920.: zora fašizma, sumrak slobode”, održanom u punoj vodnjanskoj Sali za vjenčanja, istaknuo iako su prve žrtve fašizma bili “milanisti”, građani Milana, povjesne činjenice govore u prilog tome da su prve žrtve fašizma na ovim prostorima pale upravo u Vodnjanu, u ulici 16. januara.

Predavanje, zanimljivo i poučno, gotovo do detalja prikazalo je tadašnju situaciju i rasvijetlilo događanja uoči, za vrijeme i nakon poznate “Vodnjanske bitke”, pa i neke nelogičnosti koje su proizašle iz prepričavanja te bitke godinama kasnije.

Naime, o žrtvi Pasqualea Delcara nema ni traga na spomen-ploči u ulici u kojoj su 1920. godine ubijena trojica Vodnjanaca, uz njegovo ime stoji krivo prezime – Giachin.  Diriana Delcaro Hrelja, zamjenica gradonačelnika, najavila je kasnije u raspravi kako postoji mogućnost da se napokon ispravi ta netočnost i nepravda.

Pojasnila je da će se prije intervencije na spomen-ploči Grad konzultirati s povjesničarima i Udrugom antifašista, a ugledna znanstvenica i povjesničarka, naša sugrađanka, Paola Delton poručila je da bi trebalo sačuvati postojeće spomen-obilježje iako sadrži netočno prezime. Moje je mišljenje da bi pored iste trebalo postaviti još jednu i tamo navesti ime Pasqualea Delcara, zaključila je Paola. Naime, ta je ploča postavljena prije 73 godine i dio je kolektivne memorije grada i zato je treba sačuvati.

O tome je bilo govora i kasnije u raspravi koja je otvorena sa kulturologom Erikom Ušićem o izazovima znanstvene revalorizacije antifašizma na Vodnjanštini, u Istri i Hrvatskoj, pa i o tome kako je ta baština prezentirana u javnom prostoru. Zanimljivo je bilo vidjeti sve te mlade ljude zainteresirane za temu, koji su se u velikom broju odazvali na predavanje, kako uspješno u raspravi barataju povjesnim činjenicama i dokazuju kako su dobro upoznati da je “Vodnjanska bitka” od 16. januara 1920. prvi dokumentirani oružani sukob između istarskih radnika i socijalista s karabinjerima, vojskom i fašistima, te da je taj napad na radnički dom u Vodnjanu imao za posljedicu, osim smrti tri civilne žrtve – prvih žrtava fašizma u Istri, i hapšenja i zvjerska zlostavljanja brojnih Vodnjanaca. Kao i da se fizičko nasilje članova Democratice spram uhićenih Vodnjanaca, prekoračenje ovlasti snaga javne sigurnosti, tendenciozan sudski proces, kao i skori politički uspon vodnjanskih pobornika fašističkoga pokreta, mogu razmatrati kao začetak procesa legitimizacije fašističkoga nasilja, te da su Talijanske okupacijske vlasti time ostvarile preduvjete efikasnijeg suprotstavljanja nadnacionalno orijentiranim socijalistima, a potom i hrvatskom nacionalnom pokretu u Istri, istodobno zatvarajući vrata političkim i nacionalnim slobodama.

Javno predavanje organizirano je u sklopu projekta “Novi pristupi baštini: antifašizam i mir u obrazovanju i suvremenoumjetničkim praksama”, koji u partnerstvu provode Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Savez antifašističkih boraca Primorsko-Goranske Županije.

Projekt je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.

AKO VAM SE SVIDIO NAŠ PORTAL –  Podržite nas donacijom za kavu  🙂
AKO VAM SE SVIDIO NAŠ PORTAL –  Podržite nas donacijom za kavu  🙂