Vizual
U subotu, 14. listopada, umjetnička organizacija Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost organizira treću spomen šetnju posvećenu antifašističkoj prošlosti i antifašističkim (po)ratnim grafitima grada Vodnjana. Nakon spomen šetnje uslijedit će predavanje dr.sc. Sanje Horvatinčić, s naslovom „Baština odozdo: tragovima Istre u Drežnici“. Predavanje prati projekcija kratkometražnih filmova Drežnica (Slavko Goldstein, 1964.) i 16.–23.9.2019. Drežnica (Matija Kralj, 2020.).
Spomen šetnja kreće u 17 sati iz Apoteke, nakon čega slijedi zajednička šetnja gradom. Kroz spomen šetnju, sudionici će biti upoznati s ključnim događajima antifašističke prošlosti Grada Vodnjana. Središnji dio spomen šetnje bit će posvećen antifašističkim grafitima koji su nastajali tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Natpisi ispisivani na talijanskom jeziku u ratnom i poslijeratnom periodu preživjeli su više od 70 godina, a velika ih je većina zadržala gotovo cjelovitu formu i sadržaj. Kroz šetnju, sudionici će biti informirani o povijesnoj pozadini i razlozima nastanka grafita, o njihovim karakteristikama i funkcijama te o njihovim značenjima i značaju kako u (po)ratnom tako i u suvremenom kontekstu. Predviđeno trajanje šetnje je 45 minuta. Spomen šetnju vodit će Eric Ušić.
Nakon spomen šetnje, u 18 sati u Apoteci – Prostoru za suvremenu umjetnost slijedi predavanje dr.sc. Sanje Horvatinčić. Kroz sagledavanje historijskih veza i iskustva solidarnosti između Istre i Drežnice tijekom Drugog svjetskog rata, predavanje „Baština odozdo: tragovima Istre u Drežnici“ otvara pitanje različitih praksi stvaranja, njegovanja ili zatiranja javnog, ali i intimnog odnosa prema prošlosti, s naglaskom na rubnim ili alternativnim oblicima stvaranja ili čuvanja baštine “odozdo”. Predavanju će prethoditi projekcija kratkog dokumentarnog filma Slavka Goldsteina iz 1964. pod nazivom “Drežnica”, dok će nakon predavanja uslijediti projekcija filma “16.–23.9.2019. Drežnica“ autora Matije Kralja, nastalog 2020. u sklopu istraživačkog projekta Baština odozdo | Drežnica: tragovi i sjećanja 1941.-1945.
O predavanju:
Baština odozdo: tragovima Istre u Drežnici
Baština odozdo: tragovima Istre u Drežnici
Za vrijeme Drugog svjetskog rata stvorene su čvrste antifašističke spone Istre i područja oko Drežnice, sela smještenog na razmeđi Gorskog kotara i Like. Niz spomenika na tom području, od kojih je dio posljednjih desetljeća uništen ili prepušten zaboravu, nastao je s ciljem obilježavanja značajnih punktova razgranate mreže vojne suradnje i međuetničke solidarnosti, mreže koja se protezala prostranim primorsko-planinskim teritorijem na kojem su tokom rata boravile ili se njime intenzivno kretale partizanske jedinice i civilni zbjegovi. Zahvaljujući naporima mještana da očuvaju tragove i sjećanja tog vremena, ali i značajnim poduhvatima stručnih timova i pojedinaca, od 1960-ih do 80-ih godina provedena su opsežna terenska istraživanja, pri čemu je sustavno dokumentirana i mapirana materijalna kultura, arhitektura i urbanizam NOB-a. Povijest potlačenih, različiti oblici i mjesta otpora, borbe i revolucije su u tom periodu, kroz dokumentaciju materijalne baštine, dobili tretman valorizacije jednako stručan i sistematičan kao i drugi povijesni slojevi.
Prezentacijom djela ove fascinantne arhive i temeljem vlastitog terenskog rada na području Drežnice i brinjskog gornjeg kraja želim otvoriti pitanje različitih praksi stvaranja, njegovanja ili zatiranja javnog, ali i intimnog odnosa prema prošlosti, osobito onog kojeg kao pojedinci i kolektivi prakticiramo mimo normiranih kategorija i kriterija valorizacije baštine. Čini se da upravo takvi, rubni ili alternativni oblici stvaranja ili čuvanja baštine “odozdo” omogućavaju da se emancipatorni narativi očuvaju i da u različitim formama prežive političke smjene i ideološke obrate.
O predavačici:
Sanja Horvatinčić je znanstvena suradnica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu.
Njezino istraživanje usmjereno je na proizvodnju spomenika i kulture sjećanja u socijalističkoj Jugoslaviji, kao i na politike baštine i sjećanja u postsocijalističkom kontekstu. Trenutno je istraživačica na projektu “Globe_EXCHANGE. Modeli i prakse globalne i kulturne razmjene i pokret Nesvrstanih zemalja”, te voditeljica međunarodnog projekta „Baština odozdo | Drežnica: tragovi i sjećanja 1941.-1945.”. Uz Beti Žerovc, autorica je knjige Shaping Revolutionary Memory: The Production of Monuments in Socialist Yugoslavia (2023., Igor Zabel Association, Ljubljana i Archive Books, Berlin).
Njezino istraživanje usmjereno je na proizvodnju spomenika i kulture sjećanja u socijalističkoj Jugoslaviji, kao i na politike baštine i sjećanja u postsocijalističkom kontekstu. Trenutno je istraživačica na projektu “Globe_EXCHANGE. Modeli i prakse globalne i kulturne razmjene i pokret Nesvrstanih zemalja”, te voditeljica međunarodnog projekta „Baština odozdo | Drežnica: tragovi i sjećanja 1941.-1945.”. Uz Beti Žerovc, autorica je knjige Shaping Revolutionary Memory: The Production of Monuments in Socialist Yugoslavia (2023., Igor Zabel Association, Ljubljana i Archive Books, Berlin).
Filmovi:
Drežnica
Slavko Goldstein, 1964., 14’42”
Kratkim dokumentarnim filmom “Drežnica” Slavko Goldstein se dvadesetak godina nakon završetka rata vraća u selo Drežnica gdje se radi ustaških progona 1942. sklonio s majkom i bratom te kao petnaestogodišnjak priključio lokalnoj Omladinskoj partizanskoj četi. Ispreplitanjem kadrova spomenika i sjećanja mještana na slavnu antifašističku prošlost ovog kraja s prikazom teškoga života u marginaliziranom ruralnom kraju poput Drežnice, autor filma ukazuje na kontradikcije tadašnjeg odnosa prema nasljeđu Narodnooslobodilačke borbe.
Slavko Goldstein, 1964., 14’42”
Kratkim dokumentarnim filmom “Drežnica” Slavko Goldstein se dvadesetak godina nakon završetka rata vraća u selo Drežnica gdje se radi ustaških progona 1942. sklonio s majkom i bratom te kao petnaestogodišnjak priključio lokalnoj Omladinskoj partizanskoj četi. Ispreplitanjem kadrova spomenika i sjećanja mještana na slavnu antifašističku prošlost ovog kraja s prikazom teškoga života u marginaliziranom ruralnom kraju poput Drežnice, autor filma ukazuje na kontradikcije tadašnjeg odnosa prema nasljeđu Narodnooslobodilačke borbe.
16.–23.9.2019. Drežnica
Matija Kralj, 2020., 14’22’’
Kamera prati međunarodnu grupu istraživača u potrazi za lokacijama i narativima iz Drugoga svjetskog rata, isprepličući sjećanja na povijesni sukob sa slikama suvremenog života u Drežnici. Baština ratnih sukoba i solidarnosti zrcali se u percepciji suvremene situacije izazvane blokadom granica i prisutnošću ljudi u pokretu. Film ocrtava složenost mikrohistorijskih temporalnosti i kontinuitet društvenih nepravdi u marginaliziranim društvenim zajednicama na granicama EU.
Matija Kralj, 2020., 14’22’’
Kamera prati međunarodnu grupu istraživača u potrazi za lokacijama i narativima iz Drugoga svjetskog rata, isprepličući sjećanja na povijesni sukob sa slikama suvremenog života u Drežnici. Baština ratnih sukoba i solidarnosti zrcali se u percepciji suvremene situacije izazvane blokadom granica i prisutnošću ljudi u pokretu. Film ocrtava složenost mikrohistorijskih temporalnosti i kontinuitet društvenih nepravdi u marginaliziranim društvenim zajednicama na granicama EU.
Spomen šetnja, predavanje i projekcija filmova organiziraju se u sklopu projekta “Novi pristupi baštini: antifašizam i mir u obrazovanju i suvremeno umjetničkim praksama”, koji u partnerstvu provode Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Savez antifašističkih boraca Primorsko- Goranske Županije.
Projekt “Novi pristupi baštini: antifašizam i mir u obrazovanju i suvremeno umjetničkim praksama” je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
Projekt “Novi pristupi baštini: antifašizam i mir u obrazovanju i suvremeno umjetničkim praksama” je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
AKO VAM SE SVIDIO NAŠ PORTAL – Podržite nas donacijom za kavu 🙂
