Stanovnicima Istre dostupne besplatne usluge Savjetovališta za prehranu

Zadaća NZZJZIŽ kao preventivne zdravstvene ustanove je približiti svoje usluge korisnicima i omogućiti korisnicima da na jednostavan način i u mjestu gdje borave ostvare svoje potrebe. Smatramo da je osobito važno širiti aktivnosti i usluge na regionalnoj razini i ujednačiti dostupnost usluga uz sustavan pristup planiranju, financiranju, koordinaciji i motivaciji svih partnera – provoditelja te medijsku promociju postojećih usluga.

Savjetovalište za prehranu kao primjer intervencije u zajednici, jedna je od aktivnosti županijskog javnozdravstvenog prioriteta: „Promocija zdravlja, prevencija i rano otkrivanje kroničnih nezaraznih bolesti“. Od siječnja 2017. godine Savjetovalište za prehranu otvoreno je u Puli kao integrirana djelatnost Zavoda. Od 2018. godine organiziran je rad Savjetovališta dva puta mjesečno u gradovima Labinu, Pazinu i Rovinju a od 2019. godine Savjetovalište za prehranu djeluje u još tri grada Istarske županije, u Buzetu, Bujama, i Poreču. Točni termini u pojedinom gradu se objavljuju svaki mjesec na web stranici NZZJZIŽ i facebook-u. Također moramo istaknuti da je od proljeća ove godine savjetovalište započelo s radom u Kanfanaru, obzirom da je općina Kanfanar iskazala interes za naše aktivnosti i pružila potpunu podršku.

Naglasak rada Savjetovališta za prehranu je na prevenciji bolesti i promociji zdravlja. Usluge savjetovanja su besplatne i nije potrebna uputnica. Usluge su namijenjene svim građanima cijele naše županije, a posebno su usmjerene prema potrebama djece i njihovih roditelja, adolescenata, studenata i mladih.

Savjetovanja pružaju magistri nutricionizma. Prvi susret traje oko 45 minuta, a sastoji se od razgovora s korisnikom, procjene/utvrđivanju prehrambenih navika te vaganja i analize sastava tijela (mjerenje udjela masnog i mišićnog tkiva). Rezultati individualnog pristupa jesu konkretne smjernice, upute za prehranu kao i planovi prehrane, te dijetoterapije. Kontrolna savjetovanja također je moguće dogovoriti u odabranim terminima zbog kontinuiranog praćenja i stručne podrške korisnicima. Obzirom da je savjetovalište integrirana djelatnost Zavoda, osim magistra nutricionizma u rad Savjetovališta uključen je tim stručnjaka: liječnici specijalisti epidemiologije i školske medicine, psihijatri, psiholozi, medicinske sestre/tehničari.

U prvih 6 mjeseci 2022. godine, usluge Savjetovališta za prehranu koristilo je ukupno 167 novih korisnika, te su obavljena ukupno 604 individualna nutricionistička savjetovanja.

Od 2017. godine kada je Savjetovalište počelo s radom, usluge Savjetovališta koristilo je ukupno 2110 korisnika.

Najčešći razlog dolaska u Savjetovalište za prehranu je želja i potreba za zdravim mršavljenjem te razna zdravstvena stanja koja zahtijevaju promjenu načina prehrane, a često su povezana s prekomjernom tjelesnom težinom i nepravilnom prehranom.

Važno je naglasiti da se uz debljinu i uz nepravilnu prehranu vezuju sljedeće kronične nezarazne bolesti: kardiovaskularne bolesti (uključujući infarkt i moždani udar), kronične plućne bolesti, šećerna bolest, zloćudne bolesti i mentalni poremećaji.

Debljina je dugi niz godina vodeći i veliki javnozdravstveni problem. Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila 4. ožujka Svjetskim danom debljine. Prema podacima SZO u Europi preko 40% odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu, a oko 20% debljinu. Sjedinjene Američke Države – 65% stanovnika ima prekomjernu tjelesnu masu, a 31% debljinu. U Hrvatskoj gotovo dvije trećine odraslog stanovništva ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, 42% prekomjernu tjelesnu masu i 23% debljinu, (65%).

Rezultati istraživanja CroCOSI 2018./2019. pokazuju da 35,0% djece dobi od 8 do 9 godina u RH ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Na nacionalnoj razini je problem debljine veći u dječaka nego u djevojčica, te iznosi 17,8% u odnosu na 11,9% u djevojčica.

U usporedbi s rezultatima prvog kruga CroCOSI istraživanja 2015./2016. i 2016./2017. u kojem je zabilježena prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece iste dobi od 34,9%, ovi rezultati govore da nije došlo do značajnijeg porasta debljine u djece. Na žalost, svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine, a time i veliki rizik da u odrasloj dobi razvije neku od kroničnih nezaraznih bolesti koje smo već naveli. Interesantno je, prema rezultatima istraživanja da samo oko 14 % roditelja pretile djece smatra da je dijete pretilo i da se radi o zdravstvenom problemu.

Uzroci debljine višestruki su i raznovrsni. Međutim, i prekomjerna tjelesna težina i debljina nastaju zbog neravnoteže između unosa i trošenja energije (unos je veći od trošenja). Kao glavni uzroci debljine najčešće se osim nezdravih navika (nepravilna prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost), navode genetski, psihološki, socijalni, kulturološki i drugi čimbenici, a među njima se osobito ističe hormonska neravnoteža, koja je češće posljedica nego uzrok debljine. Naime, drži se da je debljina uzrokovana bolešću u samo 1% slučajeva.

Prema podacima iz Savjetovališta za prehranu, najčešći uzrok debljine su nepravilne prehrambene navike te nedovoljna tjelesna aktivnost. Nepravilne prehrambene navike podrazumijevaju preskakanje obroka (posebno zajutraka), obilne obroke, nutritivno neuravnotežene obroke, te čestu konzumaciju takozvane “brze” hrane, prerađenih prehrambenih proizvoda, rafiniranih ugljikohidrata, gaziranih napitaka ili raznih napitaka bogatih šećerima. Sve su to proizvodi visoke energetske vrijednosti, konzumacijom kojih je lako unijeti puno veću kalorijsku vrijednost od one koja se uspije potrošiti. Ako tome pridodamo i nedovoljnu fizičku aktivnost, jasno je da dolazi do neravnoteže između unosa i potrošnje kalorija što će u konačnici rezultirati nakupljanjem suvišnih kilograma. Osim što takve namirnice obiluju šećerima i mastima, nutritivno su siromašne tj. nemaju dovoljnu količinu hranjivih tvari potrebnih za normalno funkcioniranje organizma te stoga nepravilan način prehrane osim debljine može izazvati i različite zdravstvene probleme.