Mi članice i članovi Građanske inicijative Protiv sječe javno izražavamo zabrinutost, nezadovoljstvo i ogorčenost zbog lošeg i nemarnog odnosa pulskog gradskog poduzeća zaduženog za održavanje zelenih površina prema zelenilu grada, gradskom drveću i općenito urbanom ekosustavu i bioraznolikosti na području Pule i okolice.
U današnje vrijeme kada čitav civilizirani svijet teži jasnim ekološkim ciljevima, nevjerojatna je lakoća kojom održavanje javnih zelenih površina u našem gradu, ali i drugim istarskim gradovima, zaostaje za modernim uzusima, i ne slijedi propisane standarde kakvi su odavno ustaljena praksa u Europi.
Počevši od korova na javnim zelenim površinama i dječjim igralištima tretiranih otrovima poput glifosata, preuranjene košnje kojom se tamani bioraznolikost i zavičajne samonikle vrste bilja, te ujedno šteti i domaćim vrstama divljih pčela, pa do nesmiljenog uništavanja gradske vegetacije, nestručne rezidbe drveća, reduciranja postojećih starih i vrijednih gradskih stabala podivljalom nekontroliranom sječom i tako dalje.
Svakodnevno zaprimamo desetine dojava uznemirenih građana na adresu inicijative o nemaru odgovornih prema gradskom zelenilu, što kao posljedicu preizgrađenosti i apartmanizacije, a što zbog toga što veteranska i povijesna stabla za aktualnu gradsku upravu očito nemaju nikakvu vrijednost, ili im ekološki benefiti stabala baš ništa ne znače.
Tako ih se tretira, da li iz neznanja ili puke nebrige, ostaje misterij.
Djelatnici Pula Herculanee d.o.o. nedavno su korov na pulskim dječjim igralištima tretirali otrovima (!), navodno ekološkim.
Kao prvo, upotreba pesticida protiv korova na javnim je površinama strogo zabranjena.
No, pitamo se i kakvo je to ekološko sredstvo koje nije pesticid, a efektivno ubija korov? Jer, dokazano je da glifosat nije najuspješniji u uništavanju invazivnih vrsta, a pri nanošenju ujedno uništava i sve dobre i korisne organizme u tlu i na tlu, te direktno šteti bioraznolikosti kojoj svi toliko težimo.
Iz priopćenja koje su pulske gradske vlasti nedavno objavile u medijima, naime, ne može se isčitati kakvo je sredstvo odista korišteno, a na naš direktan upit odgovornima u gradu odgovora još nismo dobili, pa ostaje slobodan prostor za manipulacije.
Primjenjujući takve agresivne metode u borbi protiv samoniklog bilja i uopće korištenja otrovnih sredstava na javnim gradskim površinama kontra je svih suvremenih težnji u borbi za čišćim i zdravijim okolišem, zaštite urbane bioraznolikosti i težnje za zelenom tranzicijom u stvaranju zelenih gradova.
Ti otrovi nemaju jednosmjeran efekt već ubijaju i druge korisne organizme u tlu (bakterije, gljive, mikroorganizme), divlje životinje i kukce, te su direktan ubica lokalne flore i bioraznolikosti, te kao takvi opasni i za kućne ljubimce koji se tamo mogu slučajno zateći.
Preporuča se da djeca ne smiju pristupiti dotičnoj površini barem tjedna dana nakon tretiranja – zar to samo po sebi već ne govori o visokoj toksičnosti dotičnih sredstava?
Treba li uopće napominjati kakve katastrofalne posljedice ista imaju na podzemne vode, a time i izvore pitke vode?
Osim toga, Pula Herculanea d.o.o. dosad je već prouzročila urbane ekocide, uključujući rušenje stotina starih i vrijednih stabala na Valkanama, pa se time može svrstati na samo dno komunalnih poduzeća u Hrvatskoj, kao rezultat krajnje nekompetentnog i nemarnog odnosa prema urbanom zelenilu vlastitoga grada.
Da i ne spominjemo kako uporno i tvrdoglavo ignoriraju javne molbe i reakcije svojih zabrinutih građanki i građana.
Za ekološki osvještene Puležanke i Puležane ovo je već višedesetljetni problem. Očiti je manjak stručnog kadra. Pula nema zaposlenih urbanih arborista i nema educiranih stručnjaka koji će se zauzeti za dobrobit gradskog zelenila i stabala.
Nema jasnih zelenih politika, nema ulaganja u zelenu infrastrukturu, a budne lokalne inicijative se od strane gradonačelnika Zoričića gotovo dvije godine ignoriraju i blokiraju na društvenim mrežama.
Hvalisanje o sadnji nekoliko novih sadnica stabala u gradu? Smiješno.
Čak i da posade novih mladih 500 stabala kao nadoknadu, ona NE MOGU nadomjestiti ekološke benefite onih stotinu starih veteranskih stabala.
A sve zbog biotopa koji je bio stabilan na takvoj površini, volumena krošnje i korijenove mreže te svih organizama i mikroorganizama koji su na takvoj površini zajedno koegzistirali. Ako je uništena cijela šuma, uništen je i cijeli biotop, a građane se uporno pokušava ušutkati kada o tome progovore.
Da paradoks bude veći, nakon svega, Komisija za nagrade i priznanja pri HGK društvu Pula Herculanea d.o.o. nedavno je najavila uručiti nagradu za “dosege u djelatnostima društva”, a u što bi se valjda trebalo ubrajati i održavanje zelenih površina… Sami donesite zaključak!
Zato Građanska inicijativa Protiv sječe! ne može i neće dopustiti takav daljni tretman zelenih javnih površina u Puli, kao ni u ostalim istarskim gradovima.
Svršeno je vrijeme u kojem komunalna društva odgovorna za održavanje zelenih površina u našim općinama i gradovima rade što žele i krajnje se nemarno i nestručno odnose prema vegetaciji te ignoriraju svoje građanke i građane.
Obećajemo da ćemo budno pratiti i javno objavljivati svaku devastaciju gradskog zelenila i svakog pojedinog stabla i informirati o tome građane!
TRAŽIMO da se ozakone i zakonski zabrane sječa i drastično orezivanje i uklanjanje krošnji i vegetacije od 1.3 do 1.10, kao što je to slučaj u Njemačkoj. Jer, na taj način više neće biti prepušteno jedinicama lokalne samouprave na volju da sami odlučuju o sudbini gradskog drveća, već će postojati zakon koji će to regulirati;
TRAŽIMO smjenu svih nekompetentnih i nemarnih rukovodećih osoba koje nisu spremne, ne znaju, ili su nesposobne sprovoditi moderne načine održavanja javnih zelenih površina, po uzoru na suvremenu praksu koja je već godinama ustaljena u Europi;
TRAŽIMO obustavu košnje u travnju i svibnju na 80% gradskih javnih travnjaka. Umjesto toga zalažemo se za uvođenje rubne košnje, parcijalne košnje te košnje maksimalno jednom do dva puta godišnje, osim onih posebnih površina koje su namjenjene za izležavanje, piknik, igru, sport na travi, javne manifestacije, ili u sklopu neke povijesne cijeline i slično;
TRAŽIMO reduciranje nepropusnih javnih, ali i privatnih površina (u Europi inicijativa poznata kao “Grad spužva”);
TRAŽIMO, po uzoru na neke nizozemske i njemačke gradove, da se novi nogostupi, te oni postojeći, prilikom prvog idućeg građevinskog zahvata, popravka cijevi i instalacija kod šetnica, nogostupa ili parkirališta, od sada dalje oblažu vodopropusnim opločenjima, kaldrmom od prirodnog kamena ili koriste opločenja s većim fugama koje su propusne, te da se zabrani asfaltizacija i betonizacija takvih površina;
TRAŽIMO kompletnu zabranu korištenja otrovnih sredstava protiv korova na javnim površinama, kao i pesticida u slučaju invazivnih vrsta, a pogotovo obzirom da već postoje kvalitetne zdrave i ekološke alternative;
TRAŽIMO izradu katastra drveća javnih površina gradova i općina širom Hrvatske, jer se na taj način konačno uvodi jasna evidencija o količini urbane vegetacije i bolje pristupa njihovoj njezi i zaštiti;
TRAŽIMO redukciju ukrasnog sterilnog cvijeća na javnim površinama, jer ono nema nikakvu ekološku vrijednost za okoliš i oprašivače (“velikocvjetne maćuhice, pelargonije, petunije, jesenski vrijesak”) te umjesto toga inzistiramo da se fokus prebaci na sadnju cvatućeg grmlja i višegodišnjih biljaka (trajnica) te na zavičajne samonikle dvogodišnje vrste pogodne za oprašivače;
TRAŽIMO da se gradska stabla prilikom građevinskih radova na javnim površinama obavezno adekvatno zaštite drvenim oplatama, te da se uvede minimalan promjer zemljanog prostora oko gradskih stabala i minimalna vodopropusna površina opločenja oko stabla (po obližnjem nogostupu, parkiralištu);
TRAŽIMO poticanje gradnje urbanih vrtova, jestivih vrtova, gradskih voćnjaka i zaštite gradskih parkova od budućih planova izgradnje, te imenovanje novih parkova;
TRAŽIMO poticanje ozelenjavanja fasada i krovova, te zabrane postavljanja umjetne trave na javnim i privatnim površinama, jer ista onečiščuje okoliš, tlo i more mikroplastikom;
TRAŽIMO da se u svakom hrvatskom gradu osnuje “zeleni ured” u kojem će biti zaposlen tim stručnog kadra: od ekologa, arborista, botaničara, pejzažnih arhitekata i sličnih koji će svaki zahvat na javnim zelenim površinama pomno pratiti i dopuštati tj. nadgledati svaku intervenciju.
*****
U zaključku (jednom i za sva vremena):
Gradovi koji gore navedeno ne čine, ili izbjegavaju činiti, nemaju pravo sebe nazivati zelenim gradovima! I nemaju se pravo hvaliti da čine nešto konkretno za bioraznolikost i zaštitu klimatskih uvjeta, jer su štete koje čine neopisivo veće nego koristi za urbani ekosustav!
Građanska inicijativa Protiv sječe i Vrtlar Kruno
AKO VAM SE SVIDIO NAŠ PORTAL – Podržite nas donacijom za kavu 🙂
