Primamo dosta poziva građana koji su na nekim područjima brali šparuge, kaže za Glas Istre Dr. sc. Nediljko Landeka, voditelj Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Županijskog zavoda za javno zdravstvo.
Krpelja ima i na područjima povezanim s ispašom ovaca, poput okolice Vodnjana. To su mjesta gdje inače žive krpelji, koji vole biti na ovcama. Vrebaju žrtvu, odnosno čekaju kad će netko naići kroz grmlje ili travu. Prioritetno je to ovca, a ne mi, mi smo slučajna žrtva koja prolazi kroz takvo stanište. Krpelj visi na travi ili grančici i čeka kad će netko naići da se zakači, ima posebne kukice kojima se kači. Ovčje runo za to je idealno. Međutim, ako prođe pas ili čovjek, iskoristit će priliku. Zato se preporuča da, ukoliko ulazimo u stanište krpelja, nosimo odjeću od glatkog materijala za koji se krpelj teže može zakačiti te, po mogućnosti, koristimo repelente. Treba izbjegavati zarasle staze s visokom travom, kao i grmlje. Nakon povratka iz prirode potrebno je pregledati se jer često na mjestu uboda ne osjećamo bol tako da se krpelj može ubušiti pod kožu a da to ne osjetimo, kaže Landeka.
AKO VAM SE SVIDIO NAŠ PORTAL – Podržite nas donacijom za kavu 🙂
