Radi se o Gotovčevim radovima koji, odmaknuti od normativne tehnologije filmske produkcije, koriste različite istraživačke pristupe, skromna jeftina sredstva, ekonomičan izraz, a putem različitih medija – teksta, kolaža, fotografija – referiraju se na svijet filma i jezik filma
Izložba redatelja, glumca, performera, multimedijalnog i konceptualnog umjetnika Tomislava Gotovca “Film svim sredstvima” otvorena je u Apoteci, prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu. Sažetog formata, jer takav je prostor Apoteke, izložba okuplja nekoliko ključnih momenata kao primjera Gotovčeva filmskog mišljenja “svim sredstvima”.
Različiti istraživački pristupi
Od radova na papiru, teksta kao koncepta za realizaciju ideja, preko fotografije (i fotografskih sekvenci) do samoga filma, izložba ukazuje na fenomen filma drugim sredstvima, kao jednu od perspektiva kroz koje možemo promatrati opus Tomislava Gotovca.
Tako su tekst, script, fotografija i foto-sekvence podjednako shvaćeni kao dio filmskog eksperimenta, eksperimenta s filmom i ‘oko filma’, prostor u kojemu se istražuju granice i estetski i konceptualni potencijal filma. Radi se o radovima, koji, odmaknuti od normativne tehnologije filmske produkcije, koriste različite istraživačke pristupe, skromna jeftina sredstva, ekonomičan izraz, a putem različitih medija: teksta, kolaža, fotografija, referiraju se na svijet filma i jezik filma.
Izložba u Apoteci okuplja radove “Totalni portret grada Zagreba” (1979.) i “Osmosatno radno vrijeme” (1979.), kao primjere tekstualnih prijedloga, ‘statemente’ za dva koncepta nikad realiziranih radikalnih dokumentarnih filmskih djela, zatim “Pokazivanje Elle-a” (1962.), rad strukturiran kao serija od šest fotografija, formiran kao foto-sekvenca u kojoj je vidljiv filmski jezik (vidljivi su postupci kadriranja i montaže), a temelji se na performansu u kojem Gotovac, gol do pojasa, u zimskom pejzažu lista, zapravo pokazuje časopis Elle, te film “Prijepodne jednog fauna” (1963.), koji predstavlja središnje mjesto eksperimentalnoga filmskog opusa Tomislava Gotovca.
Kako kaže kustosica Branka Benčić, radovi na izložbi ukazuju i pokazuju otvorenost Gotovca prema različitim medijima, na interdisciplinarni interes i pristup proširenim medijima.
– Analitičko i subjektivno promatranje filmskoga materijala i kompleksnog fenomena filma, postavljeno je kao osebujno individualno kinematičko iskustvo. Iskustvo gledanja filmova, beskompromisno zanimanje za filmsko stvaranje te film i kinematografija kao kontekst, uvjeti su izvođenja filma svim sredstvima, veli Benčić. Izložba je realizirana u suradnji s Institutom Tomislav Gotovac i nadovezuje se na projekt ‘Cinemaniac > Misliti film 2019’, popratni program Pulskog filmskog festivala.
Izrazita medijska raznovrsnost
Umjetničku aktivnost Tomislava Gotovca (Sombor, 9. veljače 1937. – Zagreb, 24. lipnja 2010.) obilježila je izrazita medijska raznovrsnost: bavio se filmom i fotografijom, izrađivao kolaže, objekte i instalacije, mijenjao vlastiti izgled, izvodio akcije i performanse u javnim prostorima i provokativno participirao u mass-medijima. Od sredine 1970-ih postaje sve prisutniji na likovnoj sceni te sudjeluje na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Bio je hrvatski predstavnik na 54. Bijenalu u Veneciji (2011.) i sudjelovao na Documenti 14 u Ateni i Kasselu (2017.).
Gotovčeva djela nalaze se u zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Modernoj galeriji u Ljubljani, Kontakt – Art Collection of Erste Bank Group u Beču, Centre Pompidou u Parizu, Museum of Modern Art u New Yorku.
preuzeto: Glas Istre
AKO VAM SE SVIDIO NAŠ PORTAL – Podržite nas donacijom za kavu 🙂
