Jučer je u Vjenčanoj sali Grada Vodnjana održan skup “Panel blaženog Leona Bemba: 700 godina djela“ stručno-znanstveni skup nastavnika i studenata Diplomskog studija povjesti umjetnosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Godine 2021. navršilo se točno sedam stoljeća od nastanka Panela blaženog Leona Bemba što se čuva u sakralnoj zbirci u Vodnjanu. Iako je riječ o umjetnini nastaloj za sakralni prostor u srcu Venecije, točnije za kapelu San Sebastiano, smještenu uz važnu benediktinsku crkvu i ženski samostan San Lorenzo, ona je slijedom složenih povijesnih okolnosti koje su utjecale na živote pojedinaca, u ovom slučaju slikara Gaetana Grezlera, početkom 19. stoljeća postala dio istarske umjetničke baštine. Riječ je o djelu koje svojom kvalitetom i vizualnom profinjenošću svjedoči o izuzetno visokoj umjetničkoj razini venecijanskog slikarstva početkom 14. stoljeća, prije pojave najpoznatijeg mletačkog gotičkog slikara – Paola Veneziana (djelatan od 1333. do 1358.). Fortuna critica Panela blaženog Leona Bemba, odnosno bibliografija u kojoj se sustavno ističe umjetnička i povijesna važnost djela, izuzetno je bogata. O njemu su pisali izuzetno ugledni povjesničari umjetnosti iz Italije, Rusije i Hrvatske, a razvila se je i važna polemika vezana uz pitanje autora.
Na početku skupa, koji je okupio oko tridesetak sudionika, pozdravnu riječ uputili su i izv. prof. dr. sc. Luca Malatesti, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju FFRi-ja te Adrijan Štivić, predsjednik Studentskog zbora FFRi-ja.
Na skupu su izlagali asistent na Odsjeku za povijest umjetnosti Marin Bolić te studentice Luciana Fuks, Sanja Šteković, Kristina Fuks, Anna Maria Prendivoj te Lara Blažina, a Nina Kudiš ponudila je i zaključna razmatranja. Skupu su se obratili i gradonačelnik Grada Vodnjana, te monsinjor Marijan Jelenić župnik župe Svetog Blaža u kojoj se čuva djelo.
Ovo djelo došlo je u Vodnjan početkom 19. stoljeća kao dio zbirke slikara i kolekcionara Gaetana Grezlera, koji je rođen u Veroni, školovao se u Veneciji, a spletom okolnosti došao je u Vodnjan, kazala je Nina Kudiš.
Dodala je da je to djelo koje je zbog svoje kvalitete, umjetničke vrijednosti i relativno dobre sačuvanosti bilo predmetom istraživanja brojnih talijanskih, ali i hrvatskih istraživača.
Istraživanja za ovaj skup i njegovo održavanje su financirali: Grad Vodnjan, Studentski zbor FFRI-ja i Barokna Rijeka, a dostupna je i internetska stranica sa svim bitnim podacima, bibliografijom i istraživanjem, sa koje smo preuzeli ovaj tekst.
AKO VAM SE SVIDIO NAŠ PORTAL – Podržite nas donacijom za kavu 🙂
