Glagoljica na Vodnjanštini

Javno predavanje Samante Milotić Bančić o zanemarenim aspektima glagoljice

Ilustracija / wikipedija

U Sali za vjenčanja, u petak, 25. listopada, s početkom u 19 sati održat će se predavanje dr. sc. Samante Milotić Bančić “Glagoljica na Vodnjanštini” (Il glagolitico nel Dignanese).

Predavanje se održava u okviru programa “Upoznajmo Vodnjan – Conosciamo Dignano”, s ciljem predstavljanja i popularizacije rezultata znanstvenih i stručnih istraživanja iz arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, etnologije, lingvistike, biologije te drugih znanstvenih i umjetničkih polja s područja Grada Vodnjana. Organizatori su Grad Vodnjan – Dignano, Istarsko povijesno društvo – Società Storica Istriana i Knjižnica Vodnjan – Biblioteca di Dignano.

Glagoljica, drevno slavensko pismo koje je svojim jedinstvenim grafemima obilježilo kulturnu i jezičnu povijest Hrvatske, posebno je značajna za područje Vodnjana. Ovo pismo, koje se razvilo u 9. stoljeću, bilo je ključno za očuvanje slavenske liturgije i identiteta, a njegova upotreba u Vodnjanštini svjedoči o bogatoj povijesti i kulturnoj baštini tog kraja. Glagoljica je bila više od pisma; bila je simbol otpora i neovisnosti, sredstvo za prenošenje znanja i vjerskih tekstova na jeziku koji je narod razumio. U Vodnjanu, glagoljica nije samo sredstvo komunikacije, već i ponos lokalnog stanovništva, simbol njihove povezanosti s prošlošću i predanosti očuvanju svoje kulturne baštine.

Predavanje koje će se održati u Vodnjanu, kako je najavljeno, pružit će dublji uvid u povijest i značaj glagoljice, istražujući njene zanemarene aspekte i utjecaj na lokalnu zajednicu. Ovo predavanje je prilika za stanovnike i posjetitelje da se upoznaju s važnošću glagoljice ne samo kao pisma, već i kao ključnog elementa koji je oblikovao identitet Istre i njezinih ljudi. Kroz predavanje će se istražiti kako je glagoljica utjecala na jezik, umjetnost i kulturu regije, te kako se njezina vrijednost odražava u suvremenom dobu.

Važnost očuvanja glagoljice leži u njezinoj sposobnosti da povezuje prošlost s budućnošću, pružajući uvid u povijesni razvoj jezika i kulture, ali i inspirirajući nove generacije da cijene i čuvaju svoje nasljeđe. Učenje o glagoljici nije samo učenje o pismu; to je učenje o identitetu, povijesti i duhu naroda koji je to pismo stvorio i koristio kroz stoljeća. S obzirom na to da je glagoljica bila prvo pismo koje je omogućilo zapisivanje slavenskih jezika, njezina uloga u razvoju pismenosti i književnosti je nemjerljiva.

Predstojeće predavanje u Vodnjanu bit će prilika da se istakne ta važna uloga glagoljice u povijesti i da se osvijetli njezin značaj za današnje generacije. Očuvanje glagoljice u Vodnjanštini nije samo pitanje očuvanja pisma, već i očuvanja jedinstvenog identiteta koji je oblikovan kroz stoljeća. To je prilika za zajednicu da se poveže s korijenima svoje kulture i da prenese znanje o glagoljici na buduće naraštaje, osiguravajući da njezina vrijednost i značaj ne budu zaboravljeni.