Sinoć je u Vjenčanoj sali naš sugrađanin Eric Ušić održao zanimljivo predavanje o grafitima – parolama ispisanim po zidovima, iz naše prošlosti, o čemu je napisao i knjigu “Živote damo – Istru ne damo” koju možete posuditi u vodnjanskoj knjižnici. Kako sam kaže …na ovo istraživanje potaknula ga je između ostalog, njihova prisutnost, postojanost i izdržljivost. Uz to, istraživanje ima izraženu autobiografsku notu, koja je i svojevrsno polazište rada. Živi u Vodnjanu koji, pored Raše, na svojim zidovima ima jednu od većih koncentracija grafita na koje je dosad naišao. Doslovno, živi 20-ak metara od kuće na kojoj je ispisan jedan od najvećih grafita na koje je naišao u Istri, na talijanskom jeziku: “Vogliamo che sia rispettata la Carta Atlantica”, “Sempre con Tito” (“Tražimo poštivanje Atlantske povelje”, “Uvijek uz Tita”). Grafite je viđao, ali ih nikada nije primijećivao, do jednog trenutka, unazad par godina, kada je zaključio da godinama kraj njih prolazi uzimajući ih zdravo za gotovo, bez ikakvog znanja o značenjima natpisa i razlozima njihovog ispisivanja. To je bio ključni ‘okidač’.
U svom je istraživanju naglasak stavio na same autore odnosno autorice grafita. Do kazivača nije bilo lako doći i uspjeti razgovarati s nekolicinom njih. U svom istraživanja prohodao je mnoga mjesta u Istri. Pored usmenih izvora, proučavao je i memoare, zapisana sjećanja, arhivske materijale, kao i sekundarnu literaturu, pojedina književna djela, te filmske i fotografske zapise.
Središnji dio njegove studije je pokušaj detektiranja i mapiranja lokacija, te odnosa mještana i grafita. To je početna pozicija jer se iz nje da iščitati aktualni “društveni život” grafita odnosno načine njihova tumačenja. Reakcije mještana su, kad se s njima razgovara, različite, u biti, oni prolaze pored toga bez promišljanja njihova sadržaja jer su dugo na zidu, postali su ‘zid’. Najčešći smjer njihova promišljanja grafita onaj je koji ide od njihove povijesne pozadine i vrlo brzo skreće u kritiku današnje društveno političke situacije pa i, općenito, postjugoslavenskih ekonomskih i društvenih procesa. Stoga je i jedno od pitanja jesu li ovi grafiti još uvijek “politički aktivni”.
U svom je istraživanju Eric okupio i dokumentirao mnogo podataka od kojih se neki ne mogu potvrditi, ali ni demantirati. Ti grafiti kreiraju specifičan historijski, politički i simbolički krajolik, svojevrstan “otvoreni arhiv” podložan nestajanju, pa je tako Eric odlučio sav taj materijal pohraniti digitalno … za budućnost.
O predavaču:
Eric Ušić, doktorand na Fakultetu za društvene znanosti u Ljubljani. Student interdisciplinarnog programa humanistike i društvenih znanosti, područje – Balkanski studiji. U doktorskoj disertaciji istražuje političke grafite iz Drugog svjetskog rata i poraća u Istri. Na Filozofskom fakultetu u Rijeci diplomirao je na Odsjeku za kulturalne studije, stekavši zvanje magistra kulturologije. Rođeni Vodnjanac.
AKO VAM SE SVIDIO NAŠ PORTAL – Podržite nas donacijom za kavu 🙂
